Tapieté: Regular Print

Updated ? hours ago # views See on WACS
Hechos
Hechos
Capítulo 1

1 Kuatia tynonde ambypara nde Teoẽilo, aijetahe opaite mbai Hesukristo õñepyrõ japova hareka pyrẽimboihe vekua, 2 hupihapeve vate arapy, ohojyma potarã, Espiritu Santo rupii mbeushu mbaivara japopo reta Apostol hai pyhyrõ vẽikuare. 3 Manorã hareka kuerajymarã, Hesu ijeshakajyshu reta, heshaka kavi verã hai kuerajymava manovare mbyteivi, 40 ara kavi ikojy hãndi reta, ijetaheshu reta Tumpa vapyape ryheva ara vate'õpe. 4 Ikoteri jyre hãndi Apostol retarã, Hesu heishu reta, potambaa õhẽi verãre Jerusalenvi. Heishu reta: Pyhãrõ tikorãni Sheru ĩñẽiẽi mẽiẽi vekua, She ambeupeva rãĩmi. 5 Añete rãnga Juan yypeĩ pyrymyngarai tẽivã pee piñymyngaraipokui Espiritu Santope. 6 Haipe Hesu ẽiẽi hãndiare pyrãndushu reta: ¿Sheja, rũmupũãjyrapokui tenta Israel kova arape? 7 Hesu heishu reta: Pee katuã pikuaa mbai araperapo hareka mãrãrapo japo, koñeĩ Sheru ha'ĩĩ ĩmẽire mbaikatu japo verã. 8 Tẽivã Espiritu Santo vejymapyrerã ĩmẽipopyre mbaikatu, hãrã pẽihẽipo shymbeupi Jerusalenpe, Judeape, Samariape hareka yvy japyapevepo mbe'uha ko shiñẽiẽi. 9 Hokava opama heirã Hesu, mãĩ ñynoĩheapypeĩ hupiha vate arapy, haipe ãvãpyntu opa jasoirã hãrã heshaveã reta. 10 Hãrã haire mãĩ kavijyrehe mãrãra Hesu hupihajy vate, haipe ijeshakashu reta mokue kuimbai mondea tĩĩvare, 11 heishu reta: ¿Pee Galileavare mãrã’ĩrãra pymãĩpi vate arare? Kova Hesu rãnga hupihajyma vate arapy, pee pyhesha ohojyva rãĩmi katĩĩpo pẽinte arape oujykui. 12 Haivi oujy reta Jerusalenpe ñana Olivo he'iashuvaivi pytashia 1 kilometro hoka tentaivi, haipeveĩ Israelitare katu oho putu'uava jy'ara ẽirã. 13 Vãhẽi jyraha Jerusalenperã jupi reta oo vate'õpe, iko jyreape, Pedro, Juan, Santiago, Andres, Ẽelipe, Tomas, Bartolome, Mateo, Santiago Alẽeo tay, Simon Selote hareka Judas Santiago tay. 14 Haipe haire ñymbaty ñõĩjyre jurure verãre mbovy taupere hãndi, Maria, Hesu ishy hareka tyvyre. 15 Hokava arape Pedro ñymboyrã ijeta 120 jyrojavare paũpe, hãrã hei: 16 ''Shyryvyre, ikoñoĩpo mbypara vekua Espiritu Santo heiheva rãĩmi Judas, David heiva rupii, haiteiva tynonde oho verã Hesu pysyka verã. 17 Judas rãnga hai jyve ñanymbytepe'i vekua hareka icheva jyve ko jajapovape. 18 Tẽivã hai oho ova yvy hoka kyrypoti mbai porãmba japo vekua mbyhepyapyshua hãrã vateivi oa ñãkã rokua yvyrerã, mbyteipi hye sororã opa ñymomohẽi ñymamba'ekuere.a 19 Opaite Jerusalenpe kuama retarã hãrã akua yvy mbyhee reta Aceldama Israelitare ĩñẽiẽipe heiva: ''Ñu tuvy rẽinda''. 20 Shara kuatia Salmope mbyparahava hei: ''Hoore tikoshi yvy ikoambaipi, hareka avy mbava tikopy''. Heijy: ''Yngava tõĩjy hẽindakuepe'' 21 Ĩmejare kope kuimbaire ñanimi'ĩrũñoĩ'ia opa ara Ñandeja Hesu ikoteri'i ñanymbyteipirã. 22 Juan myngarairãvãĩ hupiha vate arapy. Kyrãvã rãnga katu iche jyve ñanymbytepe, mbeu ñanendie verã Hesu puãjy manovare mbyteivi. 23 Haipe ñono reta mõkue kuimbai; Jose Barsabas he'iashua, mbyheavajy Justo, hareka Matias. 24 Haipe jurure retarã hei: ''Sheja nde opa rikuaa typyare. Heshaka ore mbavara ko mõkue'õre rypyhyrõva, 25 ikoshi verã Apostol Judas hẽindakuepe, shara hai yryrejama mbai porãmba japorã hareka ohoma oho verãpe. 26 Haipe mombo reta jyvareahearã hãrã Matias oahe pyhyrõã verã. Haivi pyta hãndi reta 11 ia Apostolre.
Capítulo 2

1 Vãhẽima arete Pentekoste he'iashuarã, opaite jyrojavare pẽinteapeĩ ñymbaty reta. 2 Mondii haipe iñyhẽindu pẽinte hy'apuva ouva vate araivi, yvytu vasukue rãĩmi opa tynyhẽi oo haire ẽivãpe. 3 Haipe hesha reta tata raĩmiva pepẽinteĩ vejyhe ñakare. 4 Hãrã opaite tynyhe reta Espiritu Santo, hãrã haipe õñepyrõ ijeta reta ñẽiẽi yngavape, Espiritu Santo mbijetaka rãĩmi. 5 Imemba'ẽi ikova Jerusalenpe Israelvare jyrojahea Ñandeja Tumpare, opaite tenta vasure. 6 Opaite ñymbaty'õre hẽindu hy'apuvarã, kuãã reta mbaivara iko, shara pepẽinteĩ hẽindushu reta ĩñẽiẽipe ijetarã. 7 Haire, mbyrymãĩ retarã, hei: Ha'ẽiãra kova ijeta'iare Galileavare? 8 Mãrãĩra ñahẽindu ijeta reta ñande ñaniñẽiẽipe? 9 Kope ñãĩ Partiaivi ouva, Media, Elam, Mesopotamia, Judea, Capadocia, Ponto, Asia, 10 Ẽrigia, Panẽilia, Egipto, Libia Sirene hyvache’õ ouva jyve, ¡hareka ĩmẽi’e jyve Romaivi ouva kope iko’iare; 11 ore Judio hareka haimba Judiore jyrojaheva Tumpa. Ĩmẽi'ẽi jyve kuareta Creta hareka Arabiaivi ouva. Opaitea ñahẽindu ñaniñẽiẽipetei omombaishu Tumpa opaite mbai vasu japo vekua rehe. 12 Opavare mbypasya kuambare mbaivara iko hãrã hei jyre ijupe: Mbaivara he'ise kova mbai? 13 Tẽivã ĩmẽi'ẽi jyve ñymbyhoryheare heiva: Opa rãnga kau reta. 14 Haipe Pedro ñymbou hãndi 11 Apostol retarã hynãtu ijetarã hei: ''Pee Israelvare hareka opaite pikova Jerusalenpe, pikuaa kova hareka pijasaka kavihe kova hai pee verã: 15 Ko kuimbai reta rãnga ka'ũã jyre pee pereva rãĩmi, nde'iaveite rãngatẽi kõĩkavi. 16 Tumpa ĩñẽiẽi mbeu'ia Joel hei vekuaĩ rãnga iko: 17 Tumpa hei: Ara koñymaheape, ãñohẽipokui opaite kuaretare ĩãrẽi she Espiritu, pyndyrayre hareka pyndyrajyre mbeupokui Tumpa ĩñẽiẽi, kunumire heshapokui mbai heshamba iko verã hareka kuakuavare jypaihupe aijetaposhukui. 18 Hoka arape shyryhevare ajokue'areare kuimbai hareka taupere ĩãrẽi ãñohẽipo jyvekui she Espiritu, hãrã mbeupo retakui mbaivara iko. 19 Hãrã aheshakapokui vate arare mbai heshahambava hareka yvy'ĩãrẽi ẽiẽipokui mbai heshaha verã: Tuvy, tata hareka tatãti. 20 Kuarasy sapeveamapo, jasy turuvy rãĩmipo jykuaa, kova mbai ikopokui vãhẽimapo Ñandeja jy'ara hĩmbipevarã. 21 Tẽivã opaite hẽinovare Ñandeja hee ohojepepo. 22 Hãrã pee Israelpe pẽiĩvã pyhẽindu ko she haiva: Tumpa rãnga heshaka pynymbytepe Hesu Nazaretva mãrãra hai mba'ety katumba japova, hai rupii heta japo mbaikavi heshaha verã, pyrymyngyjeva hareka heshaha verã, pee pikuamava rãĩmi. 23 Ko Hesu rãnga Tumpa ñono hashatãmbareare ipope, Tumpa rekova rãĩmi ñakape hareka hai potava rãĩmi iko, 24 tẽivã pee pijuka pymbysavava kurusure kuimbaire ñañarõvare rupii, tẽivã Tumpa mynguerajy manovare mbyteivi, nohẽijyshu ñymanoivi, hãrã ñymano mba'etyre pyrãtãkue jepyhe verã. 25 Mburuvisha vasu David, Hesure ijetarã hei: Aheshañõĩ are Ñandeja shynonderã, shara hai ẽiẽi shakata kyty, hãrã mba'ety shirity verã. 26 Hãme rãnga shypya horyite'ẽirã vy'ape apyrahe. Aikopo kyjembape, 27 Hejãã'ãĩpojy heko kaviva hetekue ñymbai verã. 28 Ryheshaka rãnga she tykove hape hãrã nynonde shymynyhẽipokui vy'akue''. 29 Shyryvyre, tambeu kavi pee ñanytynondeva David rãnga mano hareka ñotyha, hãma ñotyha vekuape ĩmẽiĩteri'ẽi ñanymbytepe. 30 Tẽivã David hai Tumpa ĩñẽiẽi mbeu'ia, kuaakavi Tumpa mẽiẽishu ĩñẽiẽi ñono verã pẽinte tay mburuvisha vasurã. 31 David heshavãĩmba Mesia puãjy verã manovare mbyteivi hareka pytamba verã ñotẽihãvape hareka hetekue ñymbaimba verã. 32 Tumpateiva rãnga mynguerajy Hesu, hãrã ore pytaha hokava heshahava mbe'ua verã. 33 Tumpa mupuãjyma manovare mbyteivirã, mbyvapy jakata kyty, Tumpa mẽiẽimashu Espiritu Santorã, hai hei mẽiẽi ore hareka ñohẽi yrẽiãrẽi verã Espiritu Santo. Hokava rãnga hai pyhesha hareka pyhẽinduva. 34 Ha'ẽiã David jupiva vate arapy, haiteiva rãnga hei: ''Tumpa heishu Sheja: Vapy shakata kyty, 35 she ãñonopeve ndepy'ipe ndyreshatamba'iare''. 36 Tikuaa kavi opaite Israelvare, ko Hesu pee pymbysavava vekua kurusure, Tumpa japoshu Ñandeja hareka Mesia rãĩmi''. 37 Ñymbaty'õre hẽindu kovarã, mbyvy'ãã retarã pyrãndu jyreshu Pedro hareka ĩrũ Apostolre: Shicheyre, mbaivara akuarã jajapopo? 38 Pedro heishu reta: Peijy Tumpa kyty, hareka pepẽinteĩ pimyngarai Hesukristo heepe, Tumpa hejareii pyndyhevi verã mbai porãmba pijapo vekua, hãrã mẽiẽipope Espiritu Santo. 39 Ko ñẽiẽi mẽi'ẽiãva rãnga, pee hareka pyndyrayre pevarã, jaishu opaite Teja ñanu Tumpa hee hẽino'iare pevarã jyve. 40 Pedro kyrãva ñẽiẽi rupii ñimiñẽiẽishu reta hareka mbarakuaashu retarã hei: Avy piko hãndi kuaretare mbai porãmba japo'iare! Kyrã opaite ĩñẽiẽi hẽinduvare, ñymyngaraika reta. 41 Hoka arape iche jyrojavare mbytepe 3.000 kuareta. 42 Hãrã haire iko Apostolre mboishua rãĩmi mbijao ijupe reta ĩmẽireare, ñymbaty retarã hareka iko reta pẽinte ñẽiẽipe, jurure hareka hou reta jykaru Tumpa ñymanduaheva ryheva. 43 Opaiteva kuaretare mbyrymaĩ mbai haikaviva hareka mbai kavi heshaha verã Tumpa japova Apostolre rupii. 44 Opaite jyrojavare pẽinte ñẽiẽipeĩ jyre hareka mbijao ijupe reta mãĩnunga ĩmẽireare, 45 mbyhepymeẽijyre jy'yvyre hareka mbai ĩmereare, hepykue memẽiẽi ijupe reta ikotẽivẽiva rãĩmi. 46 Opa ara ñymbaty reta tupaope, hareka hẽinta retaipi hou reta Hesukrito karu ryheva, vy'ape hareka pyakavipe hou reta. 47 Opapaveĩ pyraheshu reta Tumpa hareka opavare haihushu reta. Hãrã opa ara Ñandeja mbyhetave raha kuaretare tupaope ohojepe verãre.
Capítulo 3

1 Pẽinte arape ka'arumima ohorã Pedro hareka Juan oho reta tupaope jurure verãre. 2 Haipe'i pẽinte kuimbai oarãvãĩ vatamba, opa ara rahaha hareka ñonohã õche ''Mashyãva'' he'iashuape jururete'ishu kyrypoti opaite tupaope ichevare. 3 Hokava kuimbai vatambava hesha Pedro hareka Juan ichepo oho tupaoperã, jururetẽi'ishu kyrypoti. 4 Hãrã Juan hareka Pedro mãĩjyreherã, Pedro heishu: Mãĩ yryrehe. 5 Haipe ko kuimbai mãĩkavihe, mõãte mãĩnunga mẽiẽiposhu retarã. 6 Pedro heishu: Oro hareka kyrypoti mba'ety are, tẽivã ĩmẽi'areva ãmẽiẽiponde; Hesukristo Nazaretva heepe pũ'ã hareka vata. 7 Pedro opa ijetarã pysyshu ipo jakata kyty'õrã mupũã. Haipe vatamba vekua, tymare hareka pytare pyrãtajy. 8 Ko kuimbai vatamba vekua oporã õñepyrõ vata. Haivi iche hãndi reta tupaope, opo'i vate omombaishu Tumpa. 9 Hãrã opaite kuaretare hesha vatajyrã hareka omombai vasu jyve reta Tumpa, 10 opa mbyrymãĩ reta hareka kuãã reta mbaivara iko shara kuaa reta ko kuimbai hai vapyse'ia tupao hõchepe ''Mashyãva'' he'iashuape. 11 Ko vatambava kuera vekua hejãã reta Pedro hareka Juan hãrã opaite kuareta tentape õre mbyrymãĩterivare ryheve ñani jyraha õche vasu'õ kyty Salomon he'iashua. 12 Pedro hesha kovarã heishu reta: Mãrã'ĩrãra pee Israelitare, mbyry pymãĩhe ko ikovare? Mãrã'ĩrãra pymãĩpi yryrehe, ore mynguerahava rãĩmi kova kuimbai mãĩrã ore mbyvatahajya rãĩmi ẽirẽimbaikatu hareka yryrykove mbijicheava Tumpa pevarã rupii? 13 Abraham, Isaac, Jacob ñu Tumpa hareka ñanytynondevare ñu Tumpa rãnga, vateiteve ñono hai tay Hesukristo opaite jokueva retaivi, pee pymẽiẽi hareka piñomipyre Pilato hẽinonde, hai heimatẽiã poishi verã. 14 Tẽivã pee piñomi heko kaviva hareka hekope kavi'ia, haivi hẽindakuepe pirure poiashi verã Barrabas, puruka'ia. 15 Kyrã pijuka tykove Ija, tẽivã Tumpa mynguerajy manovare mbyteivirã hãrã ore hai hokava mbai heshaha vekua. 16 Ko kuimbai pyhesha hareka pikuava pyrãtajy shara jyrojahe Hesu hee. Ko jyroja ñonova Hesure myngueraiteshu pee pyheshava rãĩmi. 17 Hãrã ã'ẽi shyryvyre, aikua kova pee jyve punduruvishare mbai porãmba pijapohe pikuaa kavimbape. 18 Tẽivã Tumpa kyrã japo opa iko verã Tumpa ĩñẽiẽi mbeu'iare rupii mbeu vekua; Mesia manoñõĩ verã. 19 Hãrã, opa kavi pymbeu mbai porãmba pijapo vekua hareka peijy Tumpa jykoty, hejareii pyndyhevi verã mbai porãmba, 20 hareka katu Ñandeja mboupe ara vevyva, mbou Hesurã jypyiterãvãĩ Mesia rãĩmi pyhyrõã mbouhape vekua. 21 Tẽivã ã'ẽi Hesukristo pytateri'ẽi vate, opa mbai ñonoha kavipeve. Opa mbai heiva, Tumpa ĩñẽiẽi mbeu'ia marãrãngãtumbaa, arykaivare ikoterivape. 22 Moise rãnga hei ñanytynondeva retape: ''Ñandeja Ñanu Tumpa rãnga mupuãpokui tyvyre pãũpe pẽinte Tumpa ĩñẽiẽi mbeu'ia she rãĩmiva, pyhẽindushukui hai heiva, 23 shara opaite ñẽiẽi hẽindumbashua hokava Tumpa ĩñẽiẽi mbeu'ia mohẽiãpokui jy'yvyivi. 24 Shara Tumpa ĩñẽiẽi mbeu'ia Samuelvive õñepyrõ ijetahahe kova ara. 25 Pee pevarã rãnga ko ñẽiẽi Tumpa ĩñẽiẽi mbeu'iare rupii Tumpa mẽiẽiva, hareka pee pevarãĩjy ñẽiẽi mẽi'ẽiãva Tumpa japo vekua pynytynondevare hãndi. Shara Tumpa heimbashu Abraham: ''Ndyrayre rupiipo she ahovasa opaite tenta yvy ĩãrẽi'iare''. 26 Pee pevarã tynõnde Tumpa mupuãjy tay Hesukristo, hai rupii pipity verã jyhovasa hareka hejaka pyndyhevi verã mbai porãmba pijapopi vekua.
Capítulo 4

1 Pedro hareka Juan kuaretare ñimiñẽiẽiteri'ẽishuva, vãhe ou paire hareka saduceore, tupao hõche ñyngareko'ihea juhuvisha hãndi. 2 Poshy jyreshu Pedro hareka Juan, mboi ñynoĩ kuareta retaperã hareka mbeujyre manovare katu puãjy Hesu puãva rãĩmi. 3 Hãrã pysyrã raha mbypereso reta, ĩrũ arajyapeve, shara pyntumapo'i. 4 Tẽivã hetamba Ñẽiẽi hẽinduvekuare rojajy; 5.000 rupiimba rojaitevare, kuimbaire jepeiva. 5 Ĩrũ arajyape ñymbaty reta Jerusalenpe haipe'õ Judio juhuvishare, hãndi kuakuavare hareka Moise mbypara vekua pyrẽimboi'iheare. 6 Pai juhuvisha vasu Anas ẽijyve hãndi reta hareka Caiẽas, Juan, Alejandro hareka opaite pai ruvisha ryhevare jepeii. 7 Haivi veruka reta Pedro hareka Juan, hãrã haire mbytepe ñonorã, pyrãndushu reta: Mbava ñymbaikatupera mãĩrã mbava heepera pijapo kova mbai? 8 Pedro tynyhe Espiritu Santoivirã heishu reta: Mburuvishare Israelpe'õre, 9 pypyrãndu rãnga ore mbaikavi japoa vekua kuimbai ñymbairasyva rehe, mãrãra kuera. 10 Mbe'uha kavi, opaite Israelpe õre kuaa verã, ko kuimbai pẽinonde'õ, kuera Hesu Ñazaretpe'õ heepe. Kova Hesu pee pymbysavava vekua kurusure hareka Tumpa mynguerajy mano vekuare mbyteivi. 11 Hesu hai ita mbijicheha vekua opaite oo japo'iare, tẽivã haivi ikoshi ita mbijypyhapyva. 12 Mba'etyhe mbava ko ojepeva ryheva, shara Ñandeja yngava tyree mẽi'ẽiã ñande ko yvy ĩãrẽi, ñanymondo jepe verã. 13 Mburuvishare heshama mãrãra Pedro hareka Juan ijeta pyavasu ryheve, hãrã kuaa mondo reta ha'ẽiã ñy'ãrãnduvarã hareka mbaimba kuaavarã, mbyrymãĩ reta; kuakavi reta Hesu iko'i hãndia retarã. 14 Hesha reta kuimbai kuera vekua ñymbou ñynoĩ hãndi retarã, hãrã katuã heijyhe reta mbai porãmba japova. 15 Hãrã heishu reta õhe verã hokava ñymbatyha õĩvi, ha'ei retaĩ ijupii ijeta verã. 16 Hãrã hei reta: Mbaivara jajapopohe kova kuimbaire? Opaite rãnga Jerusalenpe'õre kuaa opa mbai heshaha verã japorã hãrã katuã ñañomi. 17 Tẽivã, ã'ẽi japysypo reta poima mbeu verãre, ñamyngyjepo reta ẽinteñoma ijeta verãre Hesu heepe. 18 Haipe hẽino retarã heishu reta, ẽinteñoma ijeta verãre hareka pyrẽimboihe verã Hesu heepe. 19 Tẽivã Pedro hareka Juan heishu reta: Pypya pimbijetano haikavirapo ore japoharã pee pereva mãĩrã Tumpa heiva? 20 Shara ore mbe'uhañoĩpo heshahava hareka hẽinduha vekua. 21 Haivi mburuvishare ijeta pohyjyshu retarã ma'ẽiĩmahe reta kuaretare rehe, vãhẽiãshu mãrãrapo nũpaka reta shara haipe ikova rehe opaite omombaishu Tumpa. 22 Hoka kuimbai kuera vekua mbai heshaha verã rupii, 40 ara pukukuemare. 23 Pedro hareka Juan poiamashi retarã, jyraha ñi'ĩrũre ẽivãpe hãrã opa mbeushu reta opaite paire juhuvisha hareka kuakuavare heishu vekuare. 24 Haire opama hẽindurã opaĩ hynãtu jurure reta Tumpape hãrã hei reta: Sheja, nde rijapo vekua yvy hareka ara vate'õ, yy vasu hareka opa mbai ẽiẽipyare, 25 nde rere vekua Espiritu rupii hareka David rijokueva, juru rupii: Mãrã'irãra tenta vasure poshyite jyre reta hareka kuaretare mbaimba vekuareĩ pya mbijeta? 26 Opaite mburuvisha vasure yvy ĩãrẽi'õre ñymyhẽiva ñyrãrõ verãre, hareka huvishare ñymbaty ñymbyvaishohe verãre Ñandeja hareka Mesias hai pyhẽirõva. 27 Añete rãnga Herode hareka Poncio Pilato ñymbaty reta kova tentape, yngaivi ouvare hareka Israelitare hãndi hãrã puãhe reta Hesu, nimbijokue heko kyamba, nde rypyhyrõ vekua, 28 iko verã opa mbai nde rere vekua rãĩmi. 29 Ã'ẽi, Sheja, mãĩhe haire ĩñẽiẽi hei pota urũnupavare hareka mẽiẽishu rijokuevare pyavasu, kyjehambape mbeu verãre niñẽiẽi, 30 hareka heshaka'ore nymbaikatu myngueraha verã ñymbairasyva, tiko mbai heshaha verã hareka mbai kavi heshaha verã nimbijokue Hesu heko kyamba. 31 Haivi opama jurure retarã, oo haire ñymbaty ñynoĩvape opa ryry; hareka haire opa tynyhe Espiritu Santo hãrã mbeu reta Tumpa ĩñẽiẽi kyjembape. 32 Opaite jyrojavare pẽinte pyapeĩjyre hareka pẽinte ñẽiẽipeĩ ñynoĩ; hareka mba'ety heiva ha'ei ña'ãpova mbai ĩmẽireva, opava ña'ãpovare haire ña'ãpova jyve. 33 Apostolre, mbaikatukue ryheve, mbeu jyre Ñandeja Hesu kuerajy manovare mbyteivirã hareka Tumpa heta ohovasashu reta. 34 Mba'ety haire mbytepe ikotẽiveva; opa mbai ĩmẽireva yvy mãĩrã oo, ovende retarã hepykue veru reta, 35 haivi veru mẽiẽishu reta Apostolre, hareka pepẽinteĩ memẽi'ẽiãshu reta mbai ikotẽiveva rupii. 36 Kyrã haire mbytepe ẽijyve mbory'ẽishua paire tupaope, Jose he'iashuva, Apostolre mbyheembajypy reta Bernabe, he'iseva "mbypya kaviva hapishare", hokava hai Chiprepe'õ; 37 ko kuimbai mbyhepymba yvy ĩmẽireva, haivi hepykue verumba mẽiẽishu Apostol retape
Capítulo 5

1 Pẽinte kuimbai Ananias he'iashua hãndi hyreko Saẽira ovende reta jy'yvy. 2 Ko kureta, hepykue ñemihapeĩ heky hai ña'ãporã, hãrã hemby vekuaĩma veru reta hareka mẽiẽishu Apostolre hareka hyreko kuajyve. 3 Hãma Pedro heishu: Ananias, mãrã'ĩrãra Ãña iche ndypyape ndapushu verã Espiritu Santo hãrã rymanãrõhe verã ndy'yvy hepykueivi? 4 Ha'ẽiãramba yvy nde ña'ãmpova? Hãrã rymbyhepymarã ha'ẽiãrajy hepykue ndykyrypoti? Mãrã'ĩrãra hokava riñono ndypyape? Tumpape rãnga ndapu ha'ẽiã kuareta retape. 5 Ananias kova hẽindumarã oa mano, hãrã hokava kuavare kyjeite reta. 6 Hãrã kunumire jyveru hetekue ñoma retarã raha ñoty reta. 7 Haivima mbahapy oraheaipi iche jyve Ananias hyreko kuamba ryheve mbaivara jehu. 8 Pedro pyrãndushu: Mbeushe, pymbyhepyramba yvy hepyre pee pereva rãĩmi? Taupe hei: ẽiẽi hai hepyre. 9 Haipe Pedro heishu: Marã'irãra pẽinteva ñẽiẽipe piñiñono pindijapushu verã Ñandeja je Espiritu? Hokapema vãhẽijy jyveru neme hetekue raha ñotyvare, hãrã haire ã'ẽi ndyrahapo jyve niñoty verã. 10 Haiperaveĩ Saẽira oa mano jyve Pedro hẽinonde, hãrã ichejy kunumire heshama reta manorã, nohẽi rahajy reta ñoty verãre ĩmẽi jichere. 11 Opaiteva hokava tupaope'ẽivãre, kova kuavare opa kyje reta. 12 Heta mbai heshaha verã hareka mbai kavi heshaha verã iko Apostolre rupii kuaretare mbytepe hareka opaite jaty reta Salomon hõchepe pẽinte ñẽiẽipe. 13 Mbavẽiã ynga retava kyrẽiy jihia tẽivã ijeta kavihe reta. 14 Ñymbyhetave oho Ñandeja jyrojahevare, taupe hareka kuimbaire. 15 Kyrã, kuaretare opaite nohẽi reta ñymbairasyva hupare ryheve hareka miñenohasepya Pedro hasamarã, ñykuarãsy'ãĩ vejy ĩãrẽi verã ã'ãmore. 16 Hareka tenta mbymbyrymba õĩva ou jyve kuareta hetava Jerusalenpe veruva ñymbairasyva hareka mbaiposhy imereva, hãrã opaiteva kuera. 17 Hãrã pai juhuvisha vasu hareka Saduseore ẽiẽi hãndiva haipe opa heshatã'ãkue tynẽihe reta. 18 Hãrã pysy reta apostolre, mbyperesoka verã. 19 Tẽivã pẽinte Ñandeja jokueva, pynturã pea pyrymbyperesohaseape hõche, hãrã nohejyrã heishu reta: 20 Pekua hareka pimbou tupaope hareka pymbeushu kuaretare ko ñẽiẽi tykove ryheva. 21 Kova hẽindurã ko'ẽiĩ iche reta tupaope pyrẽimboi verãre. Haipevãĩ pai juhuvishare hareka ẽiẽi hãndiare, mbaty reta Judio juhuvishare ñymbatyhaseape opaite kuakuavare Israelpe'õre hãndi, haivi mondo veruka reta Apostolre pyrymbyperesohaseaivi. 22 Tẽivã vãhema jyra jokuehava retarã tẽivã vãhẽiãshu reta; haivi oujyvyĩ reta mbeu verã. 23 Hei reta: Heshaha karsel ñymboty kavi añete, hareka ñyngareko'iheare ñymbo'y ñynoĩ õnchere hẽinonde kyty: Pe'aharã vãhẽihãshu mbava hapype. 24 Haipe hẽinduma reta pai juhuvisha vasu hareka tupaope ñyngareko'ia juhuvisha retarã, kuãã japo verãre hãrã pyrãndu jyre ijupe mbaivapera kova ohopo opakui. 25 Haipe ou pẽinte heishuva reta: Kuimbaire piminje vekua karselpe tupaope pyrẽimboi ñynoĩ reta. 26 Hãrã tupaope ñyngareko'ia juhuvisha hãndi syndarore jyraha veru, tẽivã mba'ẽiã japohe kyje jyve kuaretaivi mõã itape japiharã. 27 Hãrã verumarã ñonoshu reta conciliope ñymbatyhasea hẽinonde haima pai juhuvisha heishu reta: 28 He'iha kavi rãngape ẽinteñoma pypyrẽimboi verã Hesu heepe, tẽivã ã'ẽi pymytynyhẽima Jerusalen pypyrẽimboihea, hãrã pota pity yryrehe ko kuimbai ñymanokue. 29 Pedro hareka ĩrũ Apostolre hãndi heishu reta: Ore japohã rãngapo kuaretare heiva, ore rãnga japohapo Tumpa potava. 30 Ñanytynondevare Ñutumpa mynguerajymba Hesu, pee pijuka vekua pymbysavava kurusurerã. 31 Hokava rehe Tumpa ñonoshu vate jakata kyty, mburuvisha vasu rãĩmi hareka pyrymondo jepe verã opaite Israelvare hipity verã hejaha reiva mbai porãmba vekua. 32 Ore kova mbai heshahavare hareka mbe'uhava, Espiritu Santo jyve Tumpa mẽiẽiva opaite ĩñẽiẽi 33 Haire kova hẽindumarã poshyitevejy reta, hãrã pota jukajyre reta. 34 Tẽivã opaite mburuvishare mbytepe ẽiẽi pẽinte ẽariseo Gamaliel he'iashuva Moise mbypara vekua pyrẽimboi ihea hareka opava haihuva hoka tentape, hãrã sapy'ãĩ nohẽika katoape Apostol retape. 36 35 Haivi hei mburuvisha retape: Kuimbaire Israelpe peĩvã, pymaĩ kavirãni pijapohe verã ko kuimbaire. 36 Pynymanduarahe kyyãteri Teudas puãrã vekua, oñemombai vasu vekua hãrã mi'ĩrũ 400 kuimbai rupii tẽivã hai jukahamba haivi opaite iko'i hipiare opa ñymomohẽi hãrã opareii. 37 Haivi kuareta jypapava ikorã puamba Judas Galileape'õ, hãrã hetava raha haykue tẽivã jukahamba jyve, haivi opaite oho haykueva opa ñymomohẽi. 38 Hãrã pyma'ẽiĩpohe kova kuimbai retaivi, avy pijapohe reta maĩnunga shara kova kuaretare pota japovaĩrã, opareiipokui. 39 Tẽivã Tumpaivi ouvarã katuãpo pymbai, hãrã pymaĩkavi avy piñiñonopeĩhe reta. 40 Hãrã opa iñiñono hãndi reta pẽinte ñẽiẽipe hẽinoka Apostolre hãrã opa nupaka reta vakapiperã hei jyvyĩshu reta ẽinteñoma ñimiñẽiẽi verãre Hesu heepe. Hãrã poijyshi reta. 41 Hãrã Apostolre opajy õhẽi mburuvishare ñymbatyseaivi vy'ape, shara Tumpa ñonoshu reta kyrã hasa'asy verã Hesu heepe. 42 Opa arapema tupaope hareka oomire ẽivãipi pyrẽimboi mbeu reta ñẽiẽi py'ahuva Hesu hee ryheva.
Capítulo 6

1 Hokava arape ñymbyhetave oho Hesure jyrojava, opaite ijetava griego ĩñẽiẽipe õñepyrõ ijeta porããhe reta hebreo ĩñẽiẽipe ijetavare, hei reta ñyngarekoha kaviãhe opaite taupere hai ryheva retarã, ĩme manoshiare, hou verãre mẽi'ẽihavape. 2 Hãrã opaite 12 Apostolre opa mbatyka Hesure jyrojavarã heishu reta: Porãã ore hejaha verã Tumpa ĩñẽiẽi mbe'uha ia karu verãpe ñyngarekoha'ihe verã. 3 Hãrã shyryvyre, pyheka pynymbyteivi 7 kuimbai pyrojava, tynyheva Espiritu Santo hareka ñy'arãnduva, ñañonopokui ipope hokava haire japo verã. 4 Kyrã ore jururehapo hareka pyrymbo'ehateripohe Tumpa ĩñẽiẽi. 5 Hãrã opaite haipe ñymbatyvare haikavishu reta he'iava rãĩmi, haivi ñono reta Esteban, kuimbai tynyheva jyrojakue hareka Espiritu Santo, Ẽelipe, Procopo, Nicanor, Timoteo, Parmenas, Nicolas Antiokiape'õ jyrojahe vekua Judiore ohoheva. 6 Haivi veru reta Apostolre ẽivãpe, hãmã haire ñymboishu Tumpa, hãrã ipore ñaka ĩãrẽi ñono. 7 Tumpa ĩñẽiẽi mbe'uha jyvyĩ rahaha hareka ñymbyhetave Jerusalenpe jyrojava Ñandeja Hesu rehe, hareka heta paire jyrojaheva jyve. 8 Esteban, Tumpa mynyheshu mbaikatu hareka ohovasashu, hai rupii japo opa mbai kavi heshaha verã hareka mbai heshaha verã opaite kuaretare mbytepe. 9 Hãrã puã reta kuimbaire sinagoga he'iashua Libertospe'õ hareka Cirene, Alejandria, Cilicia hareka Asiape'õre hãndi, haivi õñepyrõ ijeta pohyshu reta Esteban, 10 tẽivã jepyãhe reta, shara ãrãndu ryheve ijeta Espiritu Santo mẽiẽishuvapy. 11 Haipe mẽiẽishu reta kyrypoti ã'ãmore heihe verã Esteban jahe'ihea Moise hareka Tumpa. 12 Kyrãpypei opa mbi'ikorai kuaretare, kuakuavare hareka jyve Moise mbypara vekua pyrẽimboi'iheare; hãrã opa ou ĩãrẽirã, pysyshu retarã raha reta Judio mburuvisha vasu ñymbaty'õpe. 13 Haipe veru reta kuareta mba'etyva mbeu verã: Ko kuimbai poiã ijeta porããhe tupao hareka Moise mbypara vekua. 14 Ore hẽinduha heirã Hesu Nazareno opa mambai verã ko tupao hareka yngava ñonojy verã jaikova rãĩmi Moise heja ñande vekua. 15 Hãrã opaite mburuvisha ñymbaty'õpe vapy ovare mãĩhe Esteban, hareka hesha reta hova, pẽinte Tumpa jokueva hova rãĩmi.
Capítulo 7

1 Hãrã Pai juhuvisha vasu pyrãndushu Esteban: Añetera kyrã hei ndyreheva rãĩmi? 2 Esteban hei: Shyryvyre hareka terure, shyrẽindupi: Ñanu Tumpa mbaikatuva ijeshakambashu arykai ñanderu Abraham Mesopotamiape, ndei oho iko Haranperã, 3 heishu: ''Heja ndy'yvy hareka opaite nyrẽintarãre, haivi ekua yvy she aheshakande verãpe''. 4 Hãrã Abraham õhẽi tenta Caldeovi hareka oho iko Haranpe. Haivi tuu manomarã, Tumpa rahashu reta hoka yvy ã'ẽipeve pikopẽiĩpy. 5 Tẽivã mba'ety mbaiva mẽiẽishuva kope, ipy pẽinte ñono verãpemba ẽivã, tẽivã heimba arykai mẽiẽiñoĩshu verã ña'amporã, hareka hai manomarã ñymoña hãndiare pytashu verã, ajema Abraham mba'etyre tay. 6 Tumpa heimbajyshu: Rĩmoña hãndiare tenta mbyryva ikova rãĩmi iko jyrekui, jokuehareiire verã, hareka 400 ara pukukue kavipo jyvarehahe retakui. 7 Tumpa heivejy: ''She ajahepohekui tenta pyrokuereii'ia, hareka haire õhẽima haivirã shemombaipo retakui kope''. 8 Hãrã Tumpa ẽiẽi hãndi pẽinte ñẽiẽivapeĩ Abraham, hãrã mẽiẽishu pire chĩchiava akua ñẽiẽi me'ẽiava mãndu'ahe verã. Hãrã Abraham tay Isaac oamarã 8 arape piremi chĩchĩshi, hareka Isaak kyrãmi japo jyvehe tay Jacob, haivi Jacob kyrã japo jyvehe tayre 12 reva. 9 Hãrã Jacob tayre, heshatã rupii õvẽinde reta tyvy Jose hareka rahaha verã yvy Egiptope. Tẽivã Tumpa ẽiẽi hãndi Jose, 10 hareka nõhẽishu opa mbai ojepy'apyvaivi. Mẽiẽishu ãrãndu hareka mburuvisha vasu ikoshi verã pẽinte kuimbai mbyvya verã Ẽaraon Egiptope'õ, hãrã mburuvisha vasu ñonoshu Jose mburuvisharã Egiptope hareka oo vasu ña'ãpova opa heja ipope. 11 Hãrã vãhẽi ara ñymbahy hareka jyhasa asy vasu opaite yvy Egiptope hareka jyve Canaanpe, haivi ñanderure kuaaveãma mãĩvirapo vãheshu hou verãre. 12 Tẽivã Jacob kuaama Egiptope ĩmẽi'ẽi trigorã, tayre mondo haipe, hokava hai ñanderure tynondeite ohovare. 13 Mokue jyrahaheaperã, Jose jykuaakashu ticheyre, haiperãma mburuvisha Ẽaraon kuaa kavi marãva retara Jose ñymoña hãndiare. 14 Hãrã Jose mondo veruka tuu Jacob hareka opaite ñymoña hãndiare, 75 ñynoĩva kuaretare. 15 Kyrã jehurã Jacob oho iko yvy Egiptope, haipe mano hareka jyve opaite tynonde vekuare. 16 Haivi hetekue rahaha Sikempe hareka haipe ñotyha, haimba arykai Abraham hepyre ovashi vekua Hamor tay retaivi Sikempe. 17 Hãrã Tumpa heiva iko serima Abraham ñẽiẽi mẽi'ẽiãshu vekuarã, Abraham ñymoña hãndiare ñymbyheta tenta Egiptope. 18 Hãrã Egiptope õñepyrõ yngava mburuvisha vasu vapyjy, kuambashuva Jose. 19 Hokava mburuvisha mbytavy'i opaite ñande jaikova hareka heta reko asyshu ñanytynondevare, haivi opamba jukaka sanjay oarããvamire potavẽiãma ñymbyhetarã. 20 Hokava arape Moise oamba arykai. Hai pẽinte sanjay mbyhoryshuva Tumpa hareka mbahapy jasy kavi tuure ñyngarekohe hẽintape. 21 Haivi heja retarã, mburuvisha vasu tajyteiva raharã mẽimby rãĩmi ñyngarekohe. 22 Hãrã Egiptope'õre mbo'eshu reta Moise ñy'ãrãndu rehe hãrã ĩmẽire mbaikatu heiva hareka japovape. 23 Haivi 40 añoma mbotyrã, Moise pota hesha tyvyre Israelitavare. 24 Haipe hesha pẽinte Egiptova jyvareiterehe hai hẽinta ĩrũkuemirã, hepyrã, juka hoka egipciova. 25 Shara hai mõãte tyvy israelitare Tumpa hejareiishu verãre hai rupii; tẽivã haire kuãã hareka ñanduã. 26 Pareejyrã, Moise hesha mokue Israelitava ñyrãrõ ñynoĩrã, hareka pota jocharerã hei: Pee rãnga pẽinte'ovare, mãrã'ĩrãra pindijupii pirãrõpẽiĩ? 27 Hãrã pẽinteva hapisha pota nũpareva mañashu Moise hãrã hei: Mbavara niñono uruhuvishara hareka rĩngareko yryrehe verã? 28 Potarã ã'ẽi shijukarẽii jyve, ka'ãme pẽinte egipsiova rijukava rãĩmi? 29 Hokava Moise hẽindurã ñemi hareka oho yvy Madianpe. Haipe iko tenta yngaivi ohova rãĩmi hareka mokue hĩnjapo haipe ĩmere. 30 Hasama 40 ara pukuerã pẽinte yvy ikoambape Sinai he'iashua yvyturusu hyvache, pẽinte Tumpa jokueva ijeshakashu Moise yvyrare tata hendy'õ rãĩmi. 31 Moise mbyrymãĩ heshava rehe, hãrã ñymbojavehe heshakavi verãrã, hẽindu Ñandeja ĩñẽiẽi heishurã: 32 ''She hai nytynondevare ñu Tumpa, Abraham ñu Tumpa, Isaak hareka jyve Jacob'' Moise õñepyrõ opa ryry kyjerã, hareka ẽiẽiãshu mãĩhe verã. 33 Hãrã Ñandeja heishu: Nohẽi ndypasa, shara rypyrõ rẽiĩvape hai yvy kyambava. 34 She ahesha mãrãra hasa'asy ñynoĩ shyryhevare Egiptope, ahẽindu pya porãã ñynoĩrã hãrã avejy apoikashi verãre. Eii, ã'ẽi arymondojypo Egiptope''. 35 Ajemãĩ haire japoãshu Moise heiva, hãrã heishu reta: ''Mbavara niñono rĩngareko yryrehe verã hareka mburuvisharã?'', Tumpa mboushu mburuvisharã hareka mbaivape hejareii verã, Tumpa jokueva rupii yvyra õpe ijeshakashurã. 36 Moise haimba arykai ñanytynondevare nõhe vekua, hareka japo mbai heshaha verã, ko yvy ĩarẽi iko verã, yyvasu (mar rojo) hareka yvy ikoambaipi 40 ara pukukue. 37 Moiseteiva heimbashu arykai Israelita ñymoña hãndiare: ''Tumpa mboupokui tyvyre mbytepe pẽinte ñĩmĩñẽi'ia, she shymbouhava rãĩmi. 38 Ha'ẽiĩ rãnga jyve Moise iko jyre hãndi kuaretare yvy ikoambaipi, hareka Tumpa jokueva ijeta hãndiva yvyturusu Sinaipe, hãndijy ñanytynondevare hareka hai mẽi'ẽiãshu ñẽiẽi tykove mẽiẽiva myvãhẽi ñande verã. 39 Tẽivã ñanytynondevare japoseãshu hai heiva, koñeĩ mbijiche reta hareka pota jyrahajy Egiptope. 40 Hãrã heimbashu reta Aaron: ''Ore rãnga pota rijapo pẽinte tumpa ẽirynonde oho verã; shara kuaahãã mãrãra'i Moise hãrã opa yrynõhe yvy Egiptoivi''. 41 Harã japo reta pẽinte toro ray hã'ãnga, mymba juka reta mẽiẽishu verãre hokava tumpa hareka vy'a jyre ipopẽiĩ kyrã japo retarã. 42 Hãrã Tumpa syryshi hai reta hareka mã'ẽiĩhe omombaishu reta jasy tatare ara vate'õ. Shara Tumpa ĩñẽiẽi mbeu'iare hei vekua mbyparaha vekuape kyrã ẽiẽi: Mbaipera pẽiẽi, kuareta israelitavare; pijuka mymbarã pymẽiẽishe 40 ara pukukue yvy ikoambaipi pikorãme? 43 Mba'ety, kyrãtẽi verã pyraha tupaope tumpa Moloc, hareka jasy tata tumpa Renẽan, ta'ãngare peii pijapova pemombaishu verã. Hãrã hokava rehe apyrynõhepo pynyrẽitaivi hareka apyrymondopo Babilonia ĩãrẽive. 44 Ñanytynondevare yvy ikoambaipi jyrerã ĩmẽimbare arykai tupao, haipe nãtu reta yvyra japoashia Tumpa mẽiẽishuva Moise, ñẽiẽi mbyparahava japoha verã, heshahakashuva rãĩmi. 45 Ñanytynondevare mẽi'ẽiãmbashu reta arykai ko tupao hareka Josue ou hãndia reta verumba jyve yngava yvype'õre ndei heky retarã, Tumpa mõheshu reta hai hynondeivi. Haipe pyta reta David ara ikovapeve. 46 Tumpa haihushu hokava mburuvisha David, hãrã pota mupuã arykai tupao omombaishu verã reta Jacob ñu Tumpa, 47 tẽivã Salomon haimba mupũã arykai. 48 Katynga ha'ẽiã Tumpa iko'iva hoka tupao kuaretare japovape. Tumpa ĩñẽiẽi mbeu'ia heiva rãĩmi: 49 Ara vate'õ hai avapy ãĩvape, hareka yvy hai shepy ãñono ãĩvape. Mãrãva oora rijapoposhekui? Ñandeja hei, maĩrã maperapo ẽiẽi aputuu verãpe? 50 Ajapoãra opa mbai sheii shepope? 51 Tẽivã pee, heishu reta Esteban: Pyndypya tãnta ñoĩva, papysa hareka pyndypya Tumpa kuambava rãĩmi pyre. Espiritu Santo piñymbyvaisho ñoĩpihe. 52 Mbava Tumpa ĩñẽiẽi mbeu'ia retara reko asyãshu arykai pynytynondeva reta? Haire opa juka, arykaivãĩ ijeta jyrehe heko kaviva ou verãre hareka ã'ẽi oumarã, pee pymbytavyshu hareka pijukashu. 53 Pee mẽi'ẽiãpeva Tumpa ĩñẽiẽi, hai jokueva rupii tẽivã pijapoãshu ĩñẽiẽi. 54 Hãrã kova mbai hẽindu retarã, poshy jyre hareka hãĩ opa mbi'ipu reta. 55 Tẽivã Esteban, tynyhẽi Espiritu Santorã, mãĩ vate arapy hãrã hesha Tumpa hĩmbipekue, hareka Hesu ñymboy'ẽi Tumpa jakata kytyrã. 56 Hãrã hei: Ahesha vate arapy jypearã hareka kuareta Tay rãĩmi ou vekua ñymboy'ẽi Tumpa jakata kytyrã. 57 Tẽivã jasaka ñynoĩheva japysa mboty reta hareka opa hynãtu sapukerã opa ou ĩãrẽi reta Esteban. 58 Haivi nõhẽishu reta hoka tentaivi hareka japi reta itape, hãrã opaite heshavare kova hejashu reta monde vekua Saulo he'iashuva. 59 Hãrã japiteri ñynoĩ itaperã, Esteban jururerã hei: Sheja Hesu, ndepope añono shyrykove. 60 Haivi ĩñesurã hynãtu sapuke: Sheja, avy ityhe reta mbai porãmbava. Hãrã kova opama heirã, mano.
Capítulo 8

1 Saulo ẽiẽi jyve pẽinte ñẽiẽipe Esteban jukaha verã. Hokava arape heta tupao õñepyrõ mymorãhãã Jerusalenpe. Opaite, ñymomohẽi tenta Judeapi hareka Samaria, koñẽiĩ Apostolre ha'ẽiã hai. 2 Ã'ãmo kuaretare Tumpa haihuva Esteban hetekue ñoty hareka heta hãpirõ reta. 3 Tẽivã Saulo haipe opa momohẽi Tumpare jyrojavare hareka hẽinta retaipitei iche oho, nohẽi mbytyryry kuimbaire hareka taupere raha mbyperesoka verã. 4 Tẽivã Jerusalenvi opa momohẽiã vekuare mbeu reta Ñẽiẽi kaviva ryheva ohova retaipi. 5 Ẽelipe, hai jyve pẽinteva, oho tenta Samariape hãrã õñepyrõ ijeta hareka mbeu Kristo ryheva. 6 Kuaretare ñymbatymba ñynoĩ hareka jasaka kavihe reta Ẽelipe hei'õ rãĩmi hareka jyve mbai heshaha verã hai japova. 7 Shara heta kuareta espiritu porãmba ĩmẽire vekua opamba mohẽihãshi hareka hokava porãmba õhẽimashirã sapukemba; hareka vatamba vekua, japa vekuare opa kuera. 8 Hãrã hai rehe opaite hokava tentamipe õre vy'aite jyre. 9 Tẽivã haipe pẽintemba'ẽi kuimbai Simon he'iashua, pajepe mbai kua'ia hokava tentape hareka mbytavy'ia kuaretare Samariape'õ, heimba'i ijehe kuareta vateve'õ. 10 Opaite jasakahe reta mishĩvavive hareka vateve'õre, hãrã hei reta: Kova kuimbaimba ĩmere hai Tumpa ñymbaikatu he'iashua. 11 Hãrã jasaka kavihe reta, shara ñymbai kuaakue rupii heta ara mbytavypy reta. 12 Tẽivã rojama reta Ẽeliperã mbeu Ñẽiẽi kaviva Tumpa vate'õ mburuvisha vasurã vate araivi ouva ryheva hareka Hesukristo heerã, vokape kuimbai hareka taupere ñymyngarai reta. 13 Hãrã Simonteiva rojarã ñymyngarai jyve, hãrã õñepyrõ mi'ĩrũshu Ẽelipe, mbyrymaĩhe mbai heshaha verã hareka mbai kavi heshaha verã hesharã. 14 Apostolre Jerusalenpe'õre kuaama Samariape'õre rojama Tumpa ĩñẽiẽirã, mondoshu reta haity Pedro hareka Juan. 15 Vãhẽima jyraharã, jururehe reta opaite jyrojavare Samariape'õ, Espiritu Santo myvãhẽi verã reta. 16 Shara nde'iaveteri pẽinteva vejyhe reta Espiritu Santorã; koñeĩ myngaraishu reta Ñandeja Hesu heepe. 17 Pedro hareka Juan ipo ñono'ĩãrẽihe retarã, kyrã vãhẽihe reta Espiritu Santo. 18 Simon hesha Espiritu Santo ou ĩãrẽi reta apostolre ipo ñono ñynoĩhe retarã, kyrypoti mbeureshu, 19 heishu: Pymẽiẽiveshe hokava mbaikatu, mbava shepo añono ĩãrẽirã, vejyhe verã jyve Espiritu Santo. 20 Pedro heishu: Ndykyrypoti ryheve tijahea ndyrehekui!, shara ndypya kyrã rimbijetahe Tumpa kyrypotipy ovaha verã. 21 Nde mba'ẽiã ĩmẽiryrende kovape, shara ndypya symyĩã Tumpa hẽinonde. 22 Heja maĩnunga porãmba vekua, hareka jurureshu Ñandeja katura hejareii ndyhevi ko ndypya rimbijetarẽiĩva rãĩmi, 23 shara ahesha nytynyhẽi mbai pyryreshatambava hareka mbai porãmba rijapo vekua nymbypereso'i. 24 24 Hãrã Simon hei: Pirure katu shyrehe Ñandejape, mãhẽi jehushekui kova mbai perepẽiĩsheva. 25 25 Haivi poima ñimiñẽiẽi hareka mbeu Tumpa ĩñẽiẽirã, apostolre mbe'uĩ raha reta ñẽiẽi jahajepeva ryheva opaite tenta Samariape, haivi jyverujy Jerusalenpe. 26 Kova mbai hasamarã, pẽinte Ñandeja jokueva heishu Ẽelipe: Pũ'ã hareka ekua rovai kyty, tape ohova Jerusalenpe Gaza kyty. Kova hai tape hasava yvy ikoambaipi. 27 Ẽelipe pũãrã oho; haivi pehupi ijesha hãndi pẽinte kuimbai Etiopiava. Eunuco, mburuvisha vateve'õ hareka kyrypoti ñyngareko'ihea mburuvisha kuña Etiopiape'õ, hareka oho vekua Jerusalenpe omombai verã Tumpa. 28 Kova kuimbai oujy'i jy'yvy kytyrã vapy ou jykaretape, mbijeta raha kuatia Tumpa ĩñẽiẽi mbeu'ia Isaia mbypara vekua. 29 Espiritu Santo heishu Ẽelipe: ekua hokava kuareta hyvache hareka ñymbojahe. 30 Ẽelipe ñymbojarã, hẽindu pẽinte mbijeta ẽivã kuatia ñĩmĩmi ñẽiẽi Isaias mbypara vekua, hãrã pyrãndushu: Rikuaara rĩmbijetarẽiĩva? 31 Kuimbai heishu: Mãrãrapo aikuaa mba'ety mbeu kavisheva? Hãrã jurureshu Ẽelipe jupirã vapy hãndi verã. 32 Mbyparahava mbijeta'ẽivã hai kova: Avisharay rãĩmimba rahaha jukaha verã; hareka ko avisha ray rãĩmi jasakava opaite piro ñonovare hẽinonde, haipemba mbai heiva. 33 Oñemomishĩvape mbai japohahe hareka japohãshu teko jyvacheva; hareka ñymoña hãndiare, mbavarapo papakui? Shara hykove hekyha ko yvyivi. 34 Ko mburuvisha heishu (eunuco) Ẽelipe: Mbeu kavĩtevesheno, mbavarera hei'ẽi ko Tumpa ĩñẽiẽi mbeu'ia, ha'ei ijeheĩra mãĩrã yngavarera? 35 Hãrã Ẽelipe õñepyrõ mbeu kavishu ko mbyparahavape'õ mbijetavaivi, hareka mbeushu Ñẽiẽi kaviva Hesu ryheva. 36 Hãma hasama jyraha yyvasu ẽivãperã, ko karai eunuco hei: Kope ẽiẽi yy, katuãra ã'ẽivãĩ shymyngarai? 37 Ẽelipe heishu: Añete ndypyaivive ryrojarã, katupo rijapo. Haipe Eunuco heishu: Aroja rãnga Hesu haiva Tumpa tay. 38 Hãrã heima mbypyta verã kareta; haipe mokue'õre vejy yyperã Ẽelipe myngaraishu. 39 Haivi yy õĩjymashi retarã, sapy'aĩ Espiritu Tumpaivi ouva, ou rahashu Ẽelipe, hãrã karai eunuco hesha veamashu; tẽivã vy'a ryheve ohojy pehupi. 40 Tẽivã Ẽelipe heshahajy tenta Azotope, hareka opaite tenta retaipi mbeu raha Ñẽiẽi kaviva, vãhẽi peve Cesareape.
Capítulo 9

1 Saulo potañoĩ opa juka Ñandeja jyrojaheare. Hãrã oho pai juhuvisha'õpe, 2 jurureshu kuatia oho verã Judiore ñymbatyseape Damascope, potañoi vãheshu raha mbyperesoka verã Jerusalenpe opaite õiva Pe py'ahuvape kuimbai hareka taupeivive. 3 Haipe vãhfiserima oho tenta Damascoperã, mondii ou juri pfinte sapeva araivi. 4 Saulo oa yvyperã hfindu pfinte ñfifi heiva: ¿Saulo, Saulo mãrã’irãra shymoñari? 5 Saulo hei: Mbavara nde, Karai? ''She hai Hesu, nde rymoña ryreva. 6 Pu'ã hareka iche tentape, haipepo mbe'uandekui rijapo verã''. 7 Kuimbaire oho hãndivare opa omyã reta, hareka ijetã kyje retarã, tfivã mba'eã hesha reta. 8 Saulo puãrã hareka sarekote'irã mba'fiã hesha; hãrã shambekyĩ raha reta Damascope. 9 Haipe'fi Saulo mbahapy ara katumba heshava kuvãĩpi hareka karumba, yyimba houva. 10 Damascope ĩmfi'fi pfinte mbo'earea Ananias he'iashua. Hesape'ou Tumpa heishurã: Ananias! Hai hei: ''Kope ãĩme'ãĩ Sheja''. 11 Ñandeja heishu: Pũ'ã hareka ekua vataha'õĩpi Ndakata kyty he'iashua hãrã hekakui Judas hentape pfinte kuimbai Saulo he'iashua tenta Tarsope'ia haipe ñymboi'fi, 12 hareka hesape'ouva hesha pfinte kuimbai Ananias he'iashua, iche hareka ipo ñonoherã heshajy verã. 13 Hãrã Ananias hei: Karai, heta mbai ahenduhe kova kuimbai, hareka heta mbai porãmbava japo'iheva heko kyamba Jerusalenpe. 14 Hãma ã'fi vãhfi ou kope pai juhuvishare kyrã heishurã, raha mbyperesoka verã opaite ndyree heno'iare. 15 Tfivã Ñandeja hei: Ekua, shara apyhfirõma hokava kuimbai ijeta shyrehe verã opaite yngava tenta retaipi'õ, huvisha vasure hareka jyve israelitare. 16 She ambyheshakapo heta hasa'asy verã shyreepe jyrojarã. 17 Ananias oho iche oo Saulo fivãpe, ipo ñonoherã heishu: Shyryvy Saulo, Ñandeja Hesu ijeshakandeje Damascope reirã. Hai shymbou kope ai verã, ryheshajy verã hareka nytynyhe verã Espiritu Santo. 18 Haiperaveĩ Saulo hesare oashi pira pire rãĩmivarã hãrã heshajy kũvãĩpi. Hãrã puãrã myngaraiha. 19 Haivi õñepyrõ karu pyrãtajy verã. Saulo mbovy ara pytajy hãndi mbo'eareare Damascope. 20 Saulo õñepyrõ ravi mbeu Judiore ñymbatyseape, hei Hesu haiva Tumpa tay. 21 Opaite hfinduvare mbyrymaĩrã heijyre: Ha'eãra kuepi Jerusalenpe, pota mby'oparea Hesu hee heno'iare? Ha'eãra kuepi haiteiva kope ourã pysykarã, raha mfi'fikava pai juhuvisha retape? 22 Tfivã Saulo ñymypyrãta jyvyĩ ijeta Espiritu Santo ñymbai katupy mbeu Hesu haiva Mesia, tfivã Judiore Damascope'õre kuaakaviã reta. 23 Heta arama hasarã, Judiore pfinte ñfifipe ñynoĩ juka verãre Saulo, 24 tfivã Pablo hfindu pota japojyreheva. Arape hareka pynturã hãrõ reta kuaretare hokava tenta hõchepe juka verãre. 25 Hãrã mbo'eareare pynturã canata vasupy ñono retarã, mbyvejy hokava tenta mangorapya õĩvi. 26 Vãhfima Jerusalenperã, potate Hesure jyrojavare potate ñymbaty hãndivare, tfivã opaĩ kyjeshi reta shara moãte ha'eã jyveshu mbo'earearã. 27 Tfivã Bernabe pysyrã hareka raha apostolre'õpe. Haipe mbeushu reta mãrãra Saulo hesha Ñanderu Hesu pehupi Damascope hareka mãrãra ijetashu. Mbeujyve mãrãra Saulo Damascope kyjembape mbeu Ñandeja Hesu heepe. 28 Kyrã Saulo pyta Jerusalenpe; Hesu ryhevare hãndi õhfi hareka kyjeã ijetahe Ñandeja Hesu heepe. 29 Haipe ijeta hareka hei ñynoĩ ijupii reta Judiore hãndi griego ĩñfifipe ijetavare tfivã haire õñepyrõ hei reta juka verã. 30 Hãma pfinte'ovare Hesu jyrojaheare kuaama retarã, raha reta Cesareape haivi mondo tenta Tarsope. 31 Hãrã opaite tupao Judeape'õre, Galilea hareka Samaria, reko reta pyavapy hareka ñymypyrãta jyrojakuepe. Ñandeja kyjeshiape iko reta, hareka Espiritu Santo mboryshu retarã ñymbyhetave jyraha. 32 Pedro, opa rupi pohyse'iva, oho mãĩjyvehe heko kyambare Lidape iko'iare. 33 Haipe vãhfishu pfinte kuimbai Eneas he'iashua, japoma 8 año hupape'iva, vatajymbava. 34 Pedro heishu: Eneas, Hesukristo nymynguera. Pũ'ã hareka ñono kavi ndurupa. Eneas haiperaveĩ pũã. 35 Opaite Lidia hareka Saronpe'õre, hesha pũãjyrã hareka opa roja jyve reta Ñanderu Hesu. 36 Hãrã ĩmfimba'fi Jopepe pfinte mbo'earea Tabita he'iashua, he'iseva griego ĩñfifipe Dorcas. Kova taupe hykovepe heta mbai haikaviva japo hareka mbaimba ĩmfireva mboryva. 37 Hãrã iko hokava arape oa ñymbairasyrã hareka mano. Hetekue, opama johearã rahaha ñonoha ipe oo vate'õ. 38 Katynga Lida mbyryã'fishi Joperã, Hesu ryhevare kuaama Pedro haipe'firã mõkue kuimbai mondo reta heishu verãre: Narfi'ãĩte ei Jopepe. 39 Hãma Pedro pũãrã, oho hãndi reta. Haipe vãhfimarã, raha reta Tabita hetekue fivãpe hareka opaite ĩmfi manoshiare haipe fifijyve, jaheo ñynoĩ hareka mbyheshaka mondeava hareka jaso'iavare Dorcas imeteri'irã japo vekua. 40 Pedro heishu kuaretare opa õhfi verãre katoape. Haivi ĩñesu hareka ñymboi. Haivi mãi mano vekuarerã hei: ¡Tabita, pũ’ã! Hai sarekorã hareka heshamã Pedrorã, vapy. 41 Pedro mbyhasashu ipo mũpũã verã, haivi hfino heko kyambare hareka ĩmfi manoshiare, hãrã heshaka Tabita kuerajymava. 42 Kova opa kuaaha Jopepe hamemba heta'fi jyrojaheva Ñandeja. 43 Haipe Pedro pyta heta ara hokava tentape, Simon he'iashua hfintape; mymba pirere mba'apova.
Capítulo 10

1 Ĩmẽimba'ẽi tenta Cesareape pẽinte kuimbai Kornelio he'iashua, 100 ẽivã syndarore miñaka'ishua, kuaahava jyve Syndarore jatyse'õ "Italiava" he'iashuape. 2 Kornelio hareka hĩjapore hãndi haihuva hareka kyje Tumpaivi. Heta Judiore paveteva mbory hareka ñymboiñy'iva Ñanderupe. 3 Pẽinte ara, ka'arumarã mbahapy oravape hesape ouva, hesha kavi pẽinte Tumpa jokueva ou hai ẽivãperã heishu: Kornelio! 4 Kornelio haipe mãĩ'ẽihe Tumpa jokuevarã kyje ryheve pyrãndushu: ¿Mbaivara ripota, Sheja? Tumpa jokueva heishu: ''Tumpa hẽindu rirureshuva hareka vy'aite'i rijapovare, pavetevare rymboryshurã. 5 Mondo ã'ẽivãĩ mõkue kuimbai tenta Jopepe, ereshu haipe tyhekakui Simon, mbyheavajy Pedro, 6 Simon mymba pire mba'apo'ihea hẽintape pyta'iva, yyvasu hymbeype''. 7 Tumpa jokueva ohojymarã, Kornelio hẽino mokue jokuereva hãndi syndaro jyrojaheva hareka haihuva Tumpa. 8 Hokavare mondoshu reta Jopepe, jehuva opama mbeushurã. 9 Pareejyrã, syndaro hareka jokuehareare ñymboja reta tenta Jopepe, haipe Pedro oo vate'õpe jupi ñymboi verã kuarasy mbytepema'ẽirã. 10 Haivi Pedro ñymbahymarã pota karu, tẽivã hou verã mẽihẽivãhãteri ẽishuape, Pedro hesape ouva hesha. 11 Hesha vate arare jypearã hareka vejy ouva yvyre tarapo tivisha ovava, urũndy kavi japy jokuahava. 12 Hokava tarapo tivishavapy ẽiẽi mymbare ipy ũrũndyva, yvyre poñyva hareka vyrare. 13 Pedro hẽindu pẽinte ñẽiẽi heiva: ''Pũ'ã Pedro, juka he'u!'' 14 Pedro hei: Mba'ety, Sheja! Mapeãpo hau so kyashuva Tumpa, hareka porãmbashuva. Shara kuatia mbyparahavape ñonohã ore kyrãva mymba hoo ho'ua verã. 15 Haipe ijeta'ẽishua heijyshu: Pedro, kova mymbare She opama ajohe, avy ereshu ''kyava''. 16 Kova mbahapy kavi jehu. Haivi hupihajy tarapo tivishava vate arapy. 17 Pedro pya mbijeta'ihe hokava, mbaivara he'iseshu hesape ouva. Haipe Kornelio mondovare pyrãndu jyrahahe Simon hoo, 18 hareka pyrãndu reta: ¿Kopera pyta’i Simon mbyheavajy Pedro? 19 Hãma Pedro ĩmẽiĩteri pya mbijeta'ẽi hesape ouvarã, Espiritu Santo heishu: ''Mãĩhe, mbahapy kuareta ndyreka ñynoĩ. 20 Vejy hareka avy rejepy'apy ryheve ekua hãndi reta, shara She ãmondovare. 21 Hãrã Pedro vejyrã, heishu kuimbai jokuehavare: She hai pyhekapiva. Mbaiverãra shyrekapi? 22 Haire hei: Senturion Kornelio rãnga ẽirẽimbouje, pẽinte kuimbai heko kaviva, Tumpa omoimbaishuva hareka opavare ijeta kavihe Judiore mbytepe. Pẽinte Tumpa jokueva heishu ouha ma'ẽiã ndyrehe, reho verã hẽintape nde rereshuva hẽindu verã. 23 Hãrã Pedro heishu iche verãre, haipe pẽinte pyntu pyta reta. Pareejyrã, oho hãndi reta hareka mĩ'ĩrũ jyve reta Jopepe'õre jyrojavare. 24 Hãma ĩrũ arajyape iche reta Cesareape, haipe Kornelio hãrõ ñynoĩ hẽintarãre hareka ñi'ĩrũre ñẽiẽi rahakashuvare. 25 Pedro iche oo iperã, Kornelio õhẽi mẽivãhẽishu hareka ĩñesu hẽinonderã, omombaishu. 26 Tẽivã Pedro mupũãrã heishu: Pu'ã, she ha'eĩ jyve kuareta nde rãĩmiva. 27 Ijeta teri'ẽi hãndiva, Pedro iche oo iperã hesha heta kuaretare ñymbaty ñynoĩ haipe. 28 Pedro heishu: Pee pikua Judio jykuatiape ẽiẽi potamba ichehava hẽintape hareka jihia karai mbyryvare, tẽivã Tumpa shymbyheshaka potambaa ahenova mbavape kyashuva Tumpa. 29 Hãrã shyrẽinõhakarã, mãĩnunga shijokoã ai verã kope. Aipota aikuaa mbaivẽirãra shyrẽinoka? 30 Kornelio hei: Japoma 4 ara, kuijavepe'ãmo mbahape oravape, sheii shyrẽitape mbaimba hau ãĩva ka'arurã, mondii pẽinte kuimbai mondeva opaĩ himbipeva ijeshakashe. 31 Hãrã heishe: ''Kornelio, Tumpa hẽinduma rirureshuva hareka opama hesha rijapova, pavetevare rymboryshurã. 32 Mondo ã'ẽi kuimbaire tenta Jopepe, ereshu haipe tyhekakui Simonpe, mbyheavajy Pedro, Simon hẽintape pyta'iva, mymba pirere mba'apo ia yyvasu hymbeype''. 33 Haivi ãrẽi'ãĩte amondo ndyreka verã hareka ndypya kavimbaje, rei verã. Ã'ẽi opaite ĩmẽihã'ẽi Tumpa hẽinonde, hẽinduha verã opaite Ñandeja ñonondeva rẽimbeu ore verã. 34 Hãrã Pedro õñepyrõ ijetashu reta: Ã'ẽi aikuaa, añeteñoĩmba Tumpa pevarã pẽinteva rãĩmi ñanderã, 35 hareka Tumpa opa pavẽiĩ haihu, opaite tenta, kyjeshiva retape hareka mbai haikaviva yngavare japova. 36 Tumpa mondokashu ĩñẽiẽi Israelvare ñymoña hãndiare, mbeu verã Ñẽiẽi kaviva pyrymbypya kaviva Hesukristo rupii, hai opavare Ija. 37 Pee pikuaa mbaivara jehu opaite Judeape, õñepyrõ Galileaivi, Juan õñepyrõvive ñimiñẽiẽirã hareka pyrymyngarairã, 38 Tumpa ñonohe Hesu Nazareno Espiritu Santo hareka ñymbaikatukuepy, heta Ãña ichepy vekuare opa kuera, shara Tumpa ẽiẽi hãndirã. 39 Ñande jahesha opa mbai Hesu japova Judeape hareka Jerusalenpe, haivi raha kurusure mbysavava reta juka verã. 40 Tẽivã Tumpa mbahapy arajyape mupuãjyshu, hareka hykuaĩ ñonojy ñande jahesha verã. 41 Ha'ẽiã opaitevape ijeshakajyva, koñeĩ ore Tumpa ẽirẽipẽihẽirõva, mbeu verã Hesu hykovejyva. Shara karuha hareka ñymby'uha hãndi kuerajymarã, 42 hareka hei ñande opa rupi ñambeu verã Tumpa iñẽiẽi, hareka ñambeu verã Tumpa heshaverã mbai kavi hareka mbai porãmbava kuaretare japova, hykoveteri'iare hareka manovare. 43 Opaite Tumpa ĩñẽiẽi mbeu'iare ijetahe Hesu hareka hei reta jyrojaheva hai heepe mbai porãmba japo vekua hejareiiposhi reta. 44 Haipe Pedro ijetateri'ẽi vẽikua, mondii vejyhe reta Espiritu Santo opaite Pedro mbeuva hẽindu'ẽivãre. 45 Hãma Judiovare Jopeivi Pedro ou hãndi vekuare mbypy'ãã heshama Espiritu Santo vejymahe haimba Judiova retarerã 46 Shara hẽindu reta yngaiva ñẽiẽipy ijetarã hareka pyraheshu Tumpa. 47 Hãrã Pedro hei: ¿Katurapo mbava jocha ñymyngarai verã opaite ko kuaretare Espiritu Santo vejyheva, ore rãĩmi? 48 Kova opa heirã, Pedro hei myngaraishu verã Hesukristo heepe. Haivi jurureshu reta Pedro mbovy ara pytavee verã haipe.
Capítulo 11

1 Apostol reta hareka opaite pẽinte'ohova Hesu jyrojahea Judeape'õre, hẽindu mãrãra haimba Judiore myvãhẽi jyve Tumpa ĩñẽiẽi. 2 Hãrã Pedro oujyma tenta Jerusalenperã, ĩmẽi'ẽi Hesu jyrojahea Israelitavare oñepyrõ ijeta pohy ijupe hãndi reta. 3 Hãrã pyrãndu jyreshu: ¿Mãrã’ĩrãra reho rypohyshu haimba Judiovare hareka rykaruri hãndi reta? 4 Hãma Pedro opa mbeushu oñepyrõaivive opava mbai ikovekua. 5 Tenta Jope he'iashuape Tumpa airure ãĩshuape shyresape ou: Ahesha pẽinte tarapo tivishava rãĩmivã, jokuahava ũrũndy japy retaivi, vejy vate araivi she ãĩvape. 6 Ãmaĩ kavi ahesha verã mbaivara hapype ẽiẽi, haipe ahesha mymbare ipy ũrũndyvare, ñarõva, hyereĩ vatavare hareka vyrare. 7 Haivi ãhẽindu pẽinte ijetashea hei: Pedro, pũã ''juka hareka he'u''. 8 Hãrã haishu: Mba'ety Sheja, pẽinteã rãnga maĩnunga kyava shi jurupe ãmĩnje. 9 Haivi vate araivi ijetava heijyshe: '' Tumpa opa johevare, avy nde ereshu kyava''. 10 Mbahapy kavi kyrã hoka jehu, haivi opa hupiajy vate arape. 11 Haivi mbahapy kuimbai mbouha vekua Cesareaivi shyreka verã, vãhẽi jyveru aiko'iavape. 12 Hãrã Espiritu Santo heishe aha hãndi verãre kyjembape, hãrã oho jyve shendie 6 ñandyryvy Hesu jyrojaheare, opaiteva icheha pẽinte kuimbai hoo ipe. 13 Hai mbeu ore mãrãra hoo'ipe hesha Ñanderu Tumpa jokueva, ñymbou hyvacherã hei: ''Mondo rijokuevare tenta Jope he'iashuape hareka veru ndeverã pẽinte kuimbai Simon he'iashua, mbyheavajy Pedro 14 hai heipo ndekui marãra katu rehojepe ndee hareka nẽisãjayre hãndi''. 15 Añepyrũmã aijetarã Espiritu Santo vejy'ĩãrẽi reta, jypyite vejy ñaneãreva rãĩmi. 16 Haipe shymanduahe Ñandeja heirã vẽikua: ''Añeteara Juan yype pyrẽimyngaraitẽi, tẽivã pee pynymyngaraihapokui Espiritu Santope''. 17 Tẽiva Tumpa mẽiẽi jyveshu reta ñande mẽi'ẽiha ñandevekua rãĩmiva Ñandeja Hesukristo jairojamãherã, mbavaraposhe ãñemoihe verã Tumpa? 18 Hẽinduma reta kovarã, opa chĩrĩrĩ hãrã õmombai reta Ñanderu Tumpa hei: Haimba Judiova reta'ẽiẽiĩmba jyveshu oujyverã Tumpape hejahareishi verãre mbai porãmba japo vekua, hipity verã tykove opambava! 19 Haivi Esteban jukahamarã õñepyrõ pũãhe reta Hesu jyrojaheare, hãrã ã'ãmore ñyvãhe Ẽenicia kyty, Chipre hareka Antiokiape, mbavamba ijetajyheshuare ñee kaviva koñeĩ Judiovaretapẽii. 20 Tẽivã ĩmẽi'ẽi a'ãmo hai retava ouva Chipreivi hareka Sireneivi, vãhẽima jyraha Antiokiaperã õñepyrõ ĩjetaheshu reta haimba Judiova retape, ñẽiẽi kavi Ñandeja Hesu ryheva. 21 Ñandeja ñymbaikatukue ẽiẽi hãndi retarã, hetamba'ẽi rojavare hãrã hejava heko arykaiva rojava, haivi jyrojajyva Ñandeja. 22 Tupao Jerusalenpe'õre kuaama kyrã mbe'uharã, mondo reta Bernabe tenta Antiokiape. 23 Bernabe vãhẽi oho Antioquiaperã hesha marãra Tumpa mãĩkavihe retarã vya'i, hãrã opaiteva mykyrẽiy verã heishu reta jyroja katu ñynoĩhe verãre Ñandeja. 24 Bernabe haimba pẽinte kuimbai heko kaviva, tynyhẽivã Espiritu Santo hareka jyrojakue. Hãmemba heta'ẽi kuareta jyrojahea Ñandeja. 25 Haivi Bernabe oho Tarsope veru verã Saulo, heshamarã raha tenta Antiokiape. 26 Haipe pyta hareka ñymbaty hãndi reta tupaope'õre pẽinte ara pukukue kavi, hetava kuareta mboishu reta. Hareka ohojy tenta Antiokiape haipemba tynõndeite oñepyrõ mbo'eareare mbyheheharã he'iashu reta ''Kristo jyrojahea''. 27 Hokava arape ã'ãmo Tumpa ĩñẽiẽi mbeu'iare oho Jerusalenvi tenta Antiokia kyty. 28 Haipe haire mbytepe pẽinte ñymbou Agapo he'iashua, Espiritu Santo rupii mbeu, ou verã ñymbahy vasu opaite yvy ikoava retaipi, hokava iko Claudio huvisha vasurã'ẽi Romaperã. 29 Hãrã opaite Hesu jyrojaheare mambaty verã pepẽinteĩ ĩmẽireamire, mbory verã Judeaipi iko'iare. 30 Kyrã japo retarã, Bernabe hareka Saulo rupii rahaka reta Tumpape mẽi'ẽiãva, kuakuavare Judeape'õre pevarã.
Capítulo 12

1 Hoka arape mburuvisha vasu Herodes õñepyrõ mõñakashu ã'ãmo tupaope õre ryheva. 2 Hãrã mõndo jukaka Jacobo kyse pukuvape, Juan tyvy, 3 heshamahe Judiore haikavijyveshu hokavarã, pysykajy Pedro. Kova jehu aretepe, pãhã jylevaduramba ho'uava arape. 4 Hãrã Herodes pysykama Pedrorã, mĩje karcepe hãrã mĩngarekokahe urũndy jaty'õ syndarore urũndy syndaro pepẽintei'ẽiva, pya mbijetahe Paskua hasamãrã nõheka verã tenta hẽinonde. 5 Hãrã Pedro karcepe teri'ẽi ñyngarekoha'ẽiheape, tupaope ẽivãre jurure pevẽiĩ ñynoĩhe Tumpape. 6 Haivi Herodes nohejyvyimã'ẽiverã pyharepe mẽiẽi verã hẽinta'õre ipope, Pedro oche'ẽi mokue'õ syndarore mbytepe, tãnta pokuahape mokue cadenape, hareka ĩrũ syndarore katoape õnchepe ñyngareko'ẽihea karcel. 7 Sapy'aĩ ijeshaka Ñandeja jokueva hareka hĩmbipekue opa mykõĩ'ipe pyrymbyperesohaseape. Tumpa jokueva Pedro pokoherã, mombarã hei: Narẽiã pũ'ã! Hãrã haipe kadenare opa oashi Pedro papyivi. 8 Hãrã Tumpa jokueva heishu: Jokua ndukua hareka mondejy ndypasa. Opa kyrãã japorã Tumpa jokueva heijyshu: Mombo ndijehe rijasoiva hareka'ei shaykue. 9 Hãrã Pedro oho Tumpa jokueva haykue, kuaamba añetera ti ha'ẽiara Tumpa jokueva. Shara mõãte jypaihupẽiĩ heshava. 10 Tevã hasareta tynonde'õ hareka mokuehea, ñyngareko ẽivãĩpirã vãhẽi jyraha õche hiero jepei'õ pe'ahava tenta kyty, hareka opaite õche ijuhuvima jypea. Õhe reta ãrẽi'ãĩte hareka vataha'õipi pẽinteva hasamarã, haipe Tumpa jokueva mã'ẽiĩhemahe Pedro ha'ẽiĩ. 11 Pedro kuaama mondo ikovarã hei: Ã'ẽi aikuama añete Ñandeja mbou jokueva shyreka hareka shynõhẽijy verã Herodes ipoivi, hareka opa mbai Judiore japotẽi shyrehe verã. 12 Kova kuama mondo Pedrorã, oho Maria hẽintape, Juan ishy mbyheeava jyve Marcos, haipe heta kuareta ñymbaty'õre jurure ñynõĩ Tumpape. 13 Haivi pe kyty'õ õnche nunuparã, õhẽi pẽinte kuñatãĩ Rode he'iashua hesha verã mbavara. 14 Tẽivã haipe Pedro ĩñẽiẽi kuarã vy'aiterã õche ohote peava; haivĩ jyrovarã ñanijy oho oo'ipe mbeu verã Pedro õchepe'ẽiva. 15 Hãrã opaite oo ipe ẽivãre heishu: Rikuakuãrari! Tẽivã hai heijyvyĩ haiñoĩva. Haireta katy heijyvyĩ reta: Ha'ẽiã rãnga ãmo; Ñyngarekorehea vatepeva ãmo. 16 Haipe Pedro ĩmeĩ nunupa teri'ẽi õche, peamã retarã opapavẽiĩ hesharã mbyrymaĩ reta. 17 Tẽivã Pedro ipopei myha'ãnga heishu reta jasaka verãre, haivi mbeushu reta marãra Ñandeja nõhẽijy mbyperesoavaivi, hãrã heishu reta: Pikuaaka jyveshu Jacobo hareka opaite ñandyryvy ñandyryhevare. Hãrã õhẽi hareka oho ynga tentaipi. 18 Koĩma ourã, syndarore opa ikorai reta, kuãã mbaivara iko hareka mbaivara ikohe Pedro. 19 Hãrã Herodes mondo hekakashu Pedro, tẽivã heshããma retarã, pyrãndujy opaite ñyngarekohe vekuare hareka haivi jukakashu reta. Haivi Herodes õhẽi Judeaivirã oho pyta Cesareape. 20 Herodes poshyshu opaite kuareta Tirope õre hareka Sidon, tẽivã haire pẽinte ñẽiẽipe ñynoĩ jyveru verã hai ẽivãpe, Hareka mẽiẽireta kyrypoti Blastope ijeta kavihe verãre. Blasto hai huvisha vasu Herodes hẽintape mboryrea vate'õ, hãrã jurure reta ẽiejyverã pya vapy, shara haire nõhẽi reta hou verãre mburuvisha jy yvyivi. 21 Herodes ñonoshu reta mbai araperapo ou reta hai ẽivãpe, hareka hokava arape monde mondehava mãshyava hãrã vapy'ẽi huvisha vasure vapysepyape ñimiñẽiẽishu reta. 22 Hãrã opaite kuaretare sapukerã hei: Ko ijeta'õ ha'ẽiã kuareta, kova hai Tumpa! 23 Haipevãĩ pẽinte Tampa jokueva mbypere, shara õmomba'ẽiãshu Tumpa, hãrã Herodes hasorã mano. 24 Tẽivã Ñanderu Tumpa ĩñẽiẽi mbe'uhave rahaha hareka ñymbyhetave oho. 25 Bernabe hareka Saulo opa japo japoverãrã, oujy reta Jerusalenvi hareka veru reta Juan, mbyheeava jyve Marcos.
Capítulo 13

1 Tupao Antioquíape'õ imẽi'ẽi Tumpa iñee mbeu'ia hareka pyrẽimboi'iare. Haire hai Bernabe, Simon, mbyheeava jyve "Hũva," Lucio Sireneva, Manaen mburuvisha Herodes mbykuakuaheva hareka Saulo, 2 Pẽinte arape pyraheavape omombai vasu hareka karumbape ñynõirã Espiritu hei: Piñonoshe Bernabe hareka Saulo japo verã tijapo she ãmẽiẽishuva. 3 Haivi opama karumbape hareka jururepe ñynõirã ipo ñono'ĩãrẽi retara mã'ẽiĩhe oho. 4 Hãrã Espiritu Santo mõndoshu Bernabe hareka Saulo, hãrã jyraha Seleusiape haivi jupijy reta varkope jyraha Chipre kyty. 5 Hãrã vãhema jyraha Salamina he'iashuaperã, oñepyrõ Tumpa ĩñẽiẽi mbeu reta Judiore ñymbatyseape oho jyve hipii reta Juan mborype veĩrãre. 6 Hãrã opama hasa yvy japua õra vãhẽi reta Paẽospe. Haipe hesha reta pẽinte Judeava pajeva Barjesus he'iashua, ñimiñee'rã'ãnga'ia. 7 Hoka pajeva ẽiẽi hãndi haipe mburuvisha Sergio Paulo kuareta mbaikuava. Mondo hẽinõka Bernabe hareka Saulo shara kyrẽiymba Tumpa ĩñẽiẽi hẽindu'i. 8 Hãrã Barjesus, pajeva Elimas he'iashuva griego iñẽiẽipe, õñemõihe reta hareka õñehã'ãpaite potãã mburuvisha rojarã. 9 Haivi Saulo mbyheava jyve Pablo, tynyhe Espiritu Santo hãrã mãikavi'ẽiherã, 10 heishu: Nde tykove japu heko porãmba Ãña tay hareka mbai kaviva ñymbyvaisho'ihea, mbaipera rypoipo rĩmbivavy Ñandeja hape symẽii kaviva? 11 Ã'ẽi Ñandeja jahepo ndyrehe, ryheshavẽiãpo, mbovy arapo katuvẽia ryheshakui kuarasy. Hãrã haipetei vãhẽi'ĩãrẽi pyntukue hãrã pyntuape pyta, haivi heka shambekyjy raha verã shara heshajyvyã kũvãipi. 12 Hãrã mburuvisha ko jehuva heshamarã, roja, shara mbyry mãĩhe Tumpa ĩñẽiẽi pyrymbo'ehahea ryheva. 13 Pablo ñi'ĩrũre hãndi jyraha varkope Paẽosvi, tenta Perge Panẽiliakyty, tẽivã Juan yngaty ohojyshi reta hãrã oujy Jerusalenpe. 14 Haivi hasa reta Pergeivi tenta Antiokia Pisidia kyty, haipe pẽinte putu'uhava arape iche Judiore ñymbatyseape vapyñynõi. 15 Judiore ñymbatyseape'õ mburuvishare opama miñẽiẽi Moise hareka Tumpa iñẽiẽi mbeu'iare mbypara vekuarã, he'ikashu reta: Shyryvyre ĩmẽipyre pota kope'õre pereshuvarã ã'ẽi katuma pere. 16 Hãra Pablo ñymboyrã myhã'ãngashu reta ipope mbijasaka verã hãrã hei: Pyhẽindu pee kuimbai Israelvare hareka pee tenta vasu mbyryva Tumpaivi pykyjeva. 17 Tumpa Israel hentã ryheva ñanytynõndevare japoshi vekua tenta tivishava ajemãĩ haire Ejiptope ñynoĩ mbyryva reta rãĩmi, tẽivã nohẽijyshu reta ñymbaikatukue ryheve. 18 Tumpa jasakãĩ'ĩ ajemãi haire iñẽie rẽindumbapejyreshi kuarenta ãño pukukue yvy ikoambaipi. 19 Haivi opa mambai 7 tenta Canaan, jy'yvykue, mẽiẽishu verã ñanytynõndevare jy'yvyrã. 20 Opaite kova 450 año pukukueipi tãta ẽiẽi. Haivi kova oparã Tumpa ñonõshu reta pirĩmbivacheka'iare Tumpa iñẽiẽi'mbeu'ia Samuel jy'arapeve. 21 Haipe jurure reta juhuvisha vasurãre, hãrã Tumpa mẽiẽishu reta Saul Sis tay, Benjamin ryhevare, 40 año pukukuemba huvisharã'ẽi. 22 Hãrã Tumpa mohẽi Saul ẽivaivirã mẽiẽishu juhuvisharãre David, heihe: Ãvãheshu David, Isai tay, pẽinte kuimbai she rãĩmĩ pya mbijetava, she aipotava opa japoshe verã''. 23 Hãrã Hesu hai David ñymoñãshia, mẽi'ẽiava Tumpa rupii mõndojepeverã Israelvare Tumpa iñẽiẽi mẽiẽi vekua rãimĩ. 24 Hãrã Hesu ndeiteri ourã, Juan ñĩmĩñẽiẽimbashu opaite Israelitavare heishu reta ñymbeujy hareka ñymyngaraika verã. 25 Hãrã Juan hykove japyserimãra hei: ''She ha'ẽiã pee pypya pĩmbijetapi shyreheva rãĩmi tẽivã shaykue ou pẽintẽi jypasa ĩshãĩmba katu ajorashia''. 26 Shyryvyre, Abraham ñymõñashia hareka mbyryvare omõmbaivasuva Tumpa, pã'ãpova rãnga ko ñee ohojepeva ryheva. 27 Jerusalenva hareka juhuvishare kuããshu Hesu, hareka kuãajy ñĩmĩñẽiẽi'iare iñe'ẽikue mbijetava Judiore ñymbatyseape putu'uhava arape. Hãrã hai retatei ñonovaimashu Hesu, japohe reta ñĩmĩñẽiẽi'iare jykuatiape ẽivekuarã. 28 Heshambatẽiheare mbai reherapo katu jukaha, jururembashu reta Pilato juka verã. 29 Opakavimã iko kuatiape mbyparaha heihevarã, mbyvejy reta kurusuivi hãra ñoty. 30 Tẽivã Tumpa mũpũajy manovare mbyteivi. 31 Haivi heta aravape Hesu ijeshakajyshu mi'ĩrure vekuare Galileaivi Jerusalen kyty hãrã haire mbeujyveshu tentare hynonde. 32 Kyrã ore mbe'uhajyve pee Ñẽiẽi kaviva Tumpa iñẽiẽi mẽiẽivekua ñanytynõndeva retape. 33 Tumpa opa japo iñẽiẽi mẽiẽi ñande vekua, ñande haijyveva ñymoñashia, mynguerajyshu verã Hesu, heiva rãĩmi Salmo mõkueheape: ''Nde hai shyray ko arape she ãrĩmĩmoña vekua” 34 Tumpa heimba mynguerajy ñoipo Hesu manovare mbyteivi hetekue ñymbaimba verã, heijy kuatiape mbyparahava kyrã: Amẽiẽipojyvepe jyparekokue añeteva David ãmbeushuva rãĩmi jyve''. 35 Hãmẽi rãnga ynga Salmokyty heijy: Nde ryhejãpo ñymbai heko kaviva hetekue. 36 Añeteara David opa kavi japo hẽita ĩrũre mbytepe, Tumpa potavarã , mano hãrã ñotyha tuu tynõndeshivekuare hãndi haivi hetekue opa ñymbai. 37 Tẽivã Tumpa mynguerajy vekua hetekue tujuã hai. 38 Shyryvyre pikuapo Hesu rupii mbe'uha mbai porãmba hejaha reiva ryheva 39 Hãrã Hesu rupii ñymbyheko kaviva opaite jyrojaheare hareka opaite katumba ñymbyheko kavi vekua Moise jykuatia rupii. 40 Pingarekoshi avy toa pẽiãrekui ko ñimiñee'iare ñono vekua kuatiarerã hei vekua: 41 Pymãĩ katu ñymbyhoryĩ'i vekuare, mbyry pymãĩva hareka piñemi shara she hai Tumpa ajapopo pyndy'arape mbaivasu pyrojamba verã ajemãĩ ĩmẽite mbeupe verã. 42 Hãrã Pablo ĩrũre hãndi õhẽima Judiore ñymbatyseaivirã kuaretare jururejyshu ĩrũ putu'uava arape ijetajyheshu verã kova. 43 Hãrã opama ñymbatyvarã, heta Israelitava hareka tenta mbyryva hekopekavi jyrojaheva Tumpa mĩ'ĩrũshu Pablo hareka Bernabe, haivi ijetashu reta tãnta jyroja ñynoĩ verã Tumpa jyhaihupe. 44 Ĩrũ semana putu'uava arajyape, ajete pẽinte tenta'õre opaĩ ñymbaty hẽindu verã Ñandeja ĩñẽiẽi. 45 Tẽivã Israelitare heshama hetaite kuareta ñymbatyvarã, oñepyrõ põrãa hei jyrehe Pablo hareka heheijyreshu. 46 Tẽivã Pablo hareka Bernabe pyavasu ryheve ijetarã heishu reta: Pee Israelitarãni pynymbykuahatẽi verã ko Tumpa ĩñẽiẽi, tẽivã potãã pypysyrã kova tykove opambava ryheva. Hãrã ã'ẽi ohoapo ñimiñẽi'ẽiashu haimba Judiore. 47 Shara kyrã hei ore Ñandeja, heirã vẽikua: Arĩñono opaite tenta vasure sapehe verã, ryraha verã ñymondo jepeva ryheva opaite yvy japyva retaipi. 48 Judiombare kova hẽindumãrã, vy'a jyre hareka hei reta Ñandeja ĩñee haikaviva; haivi opaite hipity verãre tykove opambava, roja reta. 49 Kyrã opaite hokava tenta jerekue mbe'uha Ñandeja ĩñee. 50 Tẽivã israelvare ijeta hãndi taupere hekokaviva hareka hyrãkuakavi'ia karaivasure hoka tentape'õre hãndi, ijeta hãndi huvisha tentape'õre jyvaishohe Pablo hareka Bernabe mohẽi verãre jy'yvyivi. 51 Hãrã Pablo hareka Bernabe mytymõhe reta ipyre'õ yvy timbo, hãrã jyraha Iconiope. 52 Tẽiva Hesu mboireare vy'ajyre hareka tynyhẽi Espiritu Santo.
Capítulo 14

1 Iconiope Pablo hareka Bernabe jypykuaañoĩ reta ichejyre reta israelitare jy tupaope, hãrã ĩjetareta mbyrojaka verã, Judiore hareka haimba Judiore. 2 Tẽivã Judiore rojambaare mbyposhyka reta haimba Judiore hareka mbyvaishokahe Hesure jyrojavare. 3 Tevã, Pablo hareka Bernabe pytavejyre reta haipe shara Ñanderu Tumpa jyrojahe retarã kyjemba ryheve ijeta Ñandeja heepe. Hai my'añete haire heiva Tumpa jyhaihu, mbai heshahava hareka mbai kavi heshaha verã rupii, haire ipoipi japova. 4 Tẽivã hẽinta'iare opa ñimbijajao: Ĩmẽi'ẽi israelvare jykoty'õ, ĩmẽijy Apostolre jykoty'õ. 5 Haipema ĩñono reta pẽinte ñeepe israelva hareka haimba israelva hãndi mburuvisharã'õre, apostolre itape japi verã. 6 Tẽivã Pablo hãndi Bernabe kuaa hokavarã ñemĩ jyraha reta Listra hareka Derbe, tentare Licaoniape'õ juri. 7 Hãrã haipi mbeujyve reta Ñẽiẽi kaviva ryheva. 8 Listrapemba'ẽiẽi pẽinte kuimbai katumba vatava oa ryheve ishy hyepe opa jajapa. Ko kuimbai vapymba 9 hokava jasaka'ẽihe Pablo hei ẽivãre: Hãrã Pablo mãĩherã hesha jyroja katu'ẽi hareka kuera verã. 10 Haipe Pablo hynãtu ijetarã heishu: Pu'ã hareka ñymbo'y! Ko kuimbai opotei puãrã ñymboy hãrã õñepyrõ vatajy. 12 11 Heshama ko Pablo japovarã opavare õñepyrõ sapuke Licaoniare ĩñẽiẽipe: Tumpare vejy kuimbaire rãĩmi ñande ñaĩvape! 12 Haivi Bernabe ñonoshu reta Tumpa Seus rãĩmi hãrã Pablo Hermes rãĩmi shara hai ijeta ẽirã. 13 Kova Pai Seus ĩmereva jutupaope tentare hẽinonde icheha'õivi, veru toro hareka yvoty mymashy'ãhava hõchepe, hai hãndi kuaretare pota omobaishu reta mymba mbijichearã jukava. 14 Tẽivã Bernabe hareka Pablo kuaama hokavarã myndoro reta mondeva hareka iche mbytepe sapuke reta. 15 Kuimbaire, marã'ĩrãra kova pijapo? Ore rãnga kuareta peeva rãĩmi jyve ouha peveĩ rãnga veruhape verã Ñẽiẽi kaviva, pijyhejama verã mbaimba vekuaivi, hãrã pijerejy verã Tumpa hykoveva jykoty, japo vekua ara, yvy, yyvasu hareka opaite ẽipyare. 16 Mã'ẽiĩmbahe añete opaite kuareta arykaivare iko pota ikova rãĩmi, 17 Ajemaĩ heshaka ñoĩteshu reta mbavara hai, mbaikavi japo opaiteva pevarã: mboupe ama, ñotyhavare myno'õha kaviva hãrã hokava mẽiẽipeva heta peu verã hareka pyvya verã. 18 Ajemãĩ heta mbai heishu reta, tẽivã katuã jokoshu reta ẽinteñoma mymba mbijicherã juka verã. 19 Hãma Judiovare Antiokia hareka Iconiova kuaretare mbyposhykashu hareka mbyvaishokahe verã Pablo. Hãma itape Pablo japi reta hareka mõãte jykama retarã, mbytyryry nohe reta tentaivi. 20 Tẽivã Hesu mboireare ñymbaty jyrehe Pablo. Hãrã hai puãjyrã hykuaĩ ichejy hoka tentape, hareka parejyrã õhejy hãndi Bernabe Derbes kyty. 21 Hãrã opama mbe'uha Ñẽiẽi kaviva hoka tenta Derbeperã, heta haipe japoshi mbo'ehare verã. Kova oparã, jyraha reta Listrape. 22 Kovare ẽivãpe mykyrẽiy jyshu Hesu mboireare, ñimiñẽi'ẽirã heishu reta tantai ẽiẽi vẽirãre jyrojakuepe heivape shara jaiche verã Tumpa ẽivãpe heta rãnipo jahasa asy. 23 Ñono jyve reta pepẽinteĩ kuakuavare ñyngareko verãre tupaope, haivi opa jurure hareka karumbape ñynoirã hejashu reta Ñandeja ipope, haire jyroja jyvehe. 24 Haivi hasa Pisidiapirã vãhe reta Panẽiliape. 25 Mbeu reta Ñẽiẽi tenta Pergepe, haivi oujy reta Ataliape. 26 Hãrã haivi jupi reta varkope hareka jyraha reta Antiokiape, hokava tentaivi mondohaka reta mbaikaviva pevarã hareka ñonoshu verã Tumpa ipope japoverã Tumpa japovekua. 27 Vãhẽi reta Antiokiaperã mbatyshu tupaope'õ reta hãrã mbeushu reta opa mbai Ñanderu Tumpa japo vekua haire ipo rupii hareka marãra mbory iche verã ynga tenta haimba Judiore retaipi haire jyroja verã jyve. 28 Hãrã Pablo hareka Bernabe heta ara pytavejy mbo'eareare hãndi.
Capítulo 15

1 Hãrã vãhẽi ou kuaretare Judeaivi, Antioquiape õñepẽirõ mboishu reta Hesu jyrojaheare, pire chĩchĩhambava Moise heiva rãĩmi, katũãpo ohojepekui. 2 Pablo hareka Bernabe pya ohoãhe reta, hãrã hokava rehe heta mbai hei ijupe reta. Hãma Tumpa jyrojaheare Antioquiape'õre mondo reta Pablo hãndi Bernabe hareka ynga reta mi'ĩrũ verã Jerusalenpe, kova mbai rehe jyraha apostolre hareka kuakuavare ẽivape ĩjetahe hãndi verãre. 3 Tupao Antioquiaivi mondohavare hasa reta Ẽeniciaipi hareka Samariaipi. Haipe mbeu jyveshu reta Judiovare Tumpare jyrojavare hareka heta haimba Judiovare pya hei jyve reta roja verã Tumpa. Kova ñẽiẽi hẽinduma retarã vy'a jyre. 4 Vãhẽimã jyraha Jerusalenperã, Apostolre hãrã kuakuava tupaope'õre hareka Tumpa hope ñymboivare myvãhẽi kavi reta. Haipe Pablo hareka Bernabe mbeu kavishu reta opaite Tumpa japova haire rupii. 5 Tẽivã ã'ãmo ẽariseo Hesu jyrojaheare, puã reta hareka hei reta: ẽiẽinoĩ rãnga ẽiẽi pyreheva chĩchĩhaka verã hareka hekope kavi japoha verã Moise mbyparavekua. 6 Hãrã ñymbaty reta Apostol hareka tupao mĩnãkã'iare, kuaa verãre kova, mbaivara Ñanderu Tumpa pota. 7 Hetama ijeta pohy ijupe retarã, Pedro ñymbourã heishu reta: Shyryvyre, pee pikuaa Tumpa jypyivivãĩmba pynymbyteivi shypyhyrõ ambeu verã Ñẽiẽi kaviva, jyrojambare hẽindu verã hareka roja verã. 8 Tumpa rãnga opa kuaa ñandypyape ẽivãre, hai haihu jyveshu haimba Judiore, mẽiẽi jyveshu haire pevarã Espiritu Santo mẽiẽi ñandea rãĩmi. 9 Tumpa rãnga mbivavyã haire ẽivã hareka ñande, shara opaĩ johejyveshu reta pyare jyrojavehe retarã. 10 Marã'ĩrãra akuarã Ñanderu Tumpa pypyare mokuepishu, pota mbo'eareare haimba Judiore pĩñono pyrehe mãinunga pohyva, ñande hareka ñanytynondevare katumba jepyheva. 11 Tẽivã ñande jairoja Ñandeja Hesu jyhaihukue ryheverã japitymapo ñymondo jepe, haire rãĩmi. 12 Hãrã opaite ñymbaty õre opa chirĩrĩ reta, jasakahe reta Bernabe hareka Pablo iñẽiẽi, mbeu ñynõĩshu mbaikavi hesha verã Ñanderu Tumpa japo vekua hai reta rupii haimba Judiovare mbyteipi. 13 Opama chirĩrĩ retarã, Jacobo hei jyveshu reta: Shyryvyre shyrẽindupi: 14 Simon Pedro mbeuma jyve marãra Ñanderu Tumpa vãhẽi jyveshu haimba Judiore, hareka pyhẽirõ jyveshu reta ikoshi verãre hẽinta ĩrũrã. 15 Jyvavyã rãnga Tumpa ĩñẽiẽi mbeu'iare heirã vẽikua: 16 Kova mbai opama hasarã aijy pokui, amupũã py'ahujy verã David hookue opa oa vekua, ajakatujy verã ñymbai vekua, opa amupũãjy verã. 17 Hareka kuaretare yvy ĩãrẽi'ẽivãre hekashu verãre Ñandeja, haivi ñymbyhetave verã shyreepe pyhẽirõãvare . 18 Kyrã hei Ñandeja, kova mbai japova kuaaha aryka'eitevãĩ, mẽiẽimava ĩñẽiẽi. 19 Hãrã hai pee, ẽiteñoma ñañonoshu verã mbai pohyva haimba Judiore, Tumpa jyrojaheare. 20 Koñeĩ ñambyparashu reta kuatia hareka jairureshu avy hou verãre soo ynga tentape'õ ñutumpare pevarã, avy iko verãre õmendambape, avy tou reta mymba javokava hoo hareka huvy. 21 Shara opaite tenta retaipi rãnga, mbijetañõĩmba aryka'e Moise mbypara vekua, sabadope Judiore ñymbatyseape. 22 Hãma Apostolre, tupao ñakarã'õre, kuakavare hare opaite tupaope'õre mbyteivi pẽihẽiro reta Judas, mbyheavajy Barsabas hareka Silas mondoha hãndi verãre Pablo hareka Bernabe Antiokiape. Judas hareka Silas kuimbai hekokavivare pẽinte'ova Tumpare jyrojavare. 23 Hãrã mbyrahaka reta ko kuatiape heiva: Ore Apostol, kuakuavare tupao ñãkarã'õre hareka jyve opaite kope tupaope'õre, pynymarãnduha opaite yryryvyre, haimba Judiovare, pee tenta mbyryva pikova Antiokia, Siria hareka Ciliciape. 24 Ore hẽinduha ẽirẽimbyteivi ohova yryryheva, oremba mẽi'ẽiãshuva ñẽiẽi opa porãã japopy reta haire pyrymboiheva. 25 Hãme rãnga pẽinte ñẽiẽipe õiharã pyhẽirõhã kuimbaire pẽiĩvape mondoha verã, haihuhava Pablo hareka Bernabe hãndi, 26 haire kyjeã ñono reta hykove Ñandeja Hesukristo heepe. 27 Hamẽi rãnga mondoha Judas hareka Silas, haire mbeu kavipe verã mbyparahapeva. 28 Haikavi rãnga Espiritu Santope, hareka ore ñonohãã mbai pohyva pẽiarẽi, koñei ñanykyrẽi'ẽiite jaikuavẽiĩ: 29 Avy peu mymba hoo me'ẽiãva tarã'ãnga retape, tuvy, mymba javokahava hareka avy pypyrẽino ndeiteri pemendaheape. Haikavipo pijapokui kova pijijokoshirã. Kova haipeveima. 30 Hãrã Bernabe, Pablo, Judas hareka Silas jyraha Antioquiape. Vãhẽima jyraha haiperã, ñymbaty hãndi reta tupaope'õre hãrã haipe mẽiẽi reta kuatia mbyparahava. 31 Mbijetama retarã, opa vyajy jyre shara haikavishu reta. 32 Hãrã Judas hareka Silas haireta jyve Tumpa ĩñẽiẽi mbeu'ia retarã heta ñẽiẽipe mbyvyajy hareka mẽikyrẽiyshu reta pẽinte'ova Tumpare jyrojavare. 33 Kẽiẽima ñynõĩ haiperã pẽinte'ova Hesure jyrojavare pyavapype kavi mondojy reta ojyverãre mbouvare oĩvi. 34 Hamã Silas haikavivejyshu pyta verã haipe. 35 Tẽivã Pablo hareka Bernabe pyta reta Antiokiape, pyrymboihe hareka mbeu Ñandeja ĩñẽiẽi, heta ĩrũre hãndi. 36 Mbovy aramajyrã Pablo heishu Bernabe: Jahajy ñavãhẽijyshu reta jyrojavare opa tentaipi'õre Ñandeja ĩñee ñambeujai vekuaipi hareka jaikua verã mãrãra ñynoĩ. 37 Bernabe jururehe Juan mi'ĩrũraha verã, Marcos he'iashua. 38 Tẽivã Pablo pya ohoãhe raha verã, shara hejareimba reta Panẽiliape jyrerã shara ñateẽimba jyraha hipi mba'apo verãpe. 39 Hãrã haipe hetama ijeta porãã ijupe retarã, pepẽintei opa syry ijuhuvi reta; Bernabe raha Marcos, Chipre kyty oho reta, 40 hãma Pablo pyhẽirõ jyve Silas. Haipe Hesure jyrojavare ñonoshu reta Ñandeja ipoperã, jyrahajy, 41 hãrã hasa reta Siria hareka Siliciaipirã, tupaope'ẽivãre opa mykyrẽiẽi reta, jyrojañoĩhe verãre Ñandeja Hesu
Capítulo 16

1 Pablo vãhẽi oho Derbe hareka Listraperã haipe hesha pẽinte mbo'earea, Timoteo he'iashua, pẽinte taupe Judiava memby ko taupe jyrojava jyve Hesu Kristore, tẽivã tuu hai Greciape'õ. 2 Hesure jyrojavare Listra hareka Iconiope'õre mandua kavihe Timoteo, 3 hãrã Pablo pota Timoteo oho hãndi ohovaipi. Tẽivã tynonde pire chĩchĩkashi, potãã Judiova haipi'iare poshy ñynoĩrã, shara haire kuaa kavi tuu Greciape'õrã. 4 Opaite tenta hasava retaipi, mẽiẽi kuatia pẽinte ñẽiẽipe Apostolre hareka tupaope mĩñaka'iare Jerusalenpe'õre mbypara vekua, opaite kuaretare japo verã. 5 Hãrã jyrojava tupaope'õre, ñymẽipyrãta oho jyrojakuepe hareka opa ara ñymby hetave oho py'ahu jyrojavare. 6 Hasa jyraha reta Ẽrigia hareka Galaciape, shara Espiritu Santo ñonoãshu reta mbeu verãre Tumpa ĩñẽiẽi Asiape. 7 Vãhẽima jyraha Misiaperã, pota jyraha jyre Bitiniape, tẽivã Hesu jy Espiritu ñonoãshu reta. 8 Hãma hasa reta Misia jurirã, oho reta Troaspe. 9 Haipe Pablo pyhare hesape'ẽi pẽinte kuimbai Masedoniape'õ ñymbou'ẽi hareka jurureshu: ''Ei Macedoniakyty, yrẽimboryvei. 10 Haivi Pablo heshama hesape'orã, opa ravẽii õĩã kavi ohoha verã Macedoniape, shara kuaaha kavi Tumpa ẽirẽirẽino haipe ohoa mbe'ua verã Ñẽiẽi kavivarã. 11 Hãma ohoha varkope Troasvirã, symyĩ ohoha Samotrociape, hãmã ĩrũ arajyape vãhẽihã ohoa Neapolispe. 12 Haivi ohoajy Ẽilipospe, hai tenta tynonde'õ Macedoniape. Haipe mbovy ara pytaha. 13 Pẽinte putu'uava jy'arape õhẽihãshi tenta vãsu ohoha yy syryva hyvache, moa haikavi jurureha'ẽiverape, vapyha ijetahashu taupere haipe ñymbaty'õre. 14 Hãrã pẽinte taupe Lidia he'iashua, tenta Tiatirape'õ mondeava pynta hũũva hepyva õvẽinde'õ Tumpa õmombai'ia, jasaka kavi'ẽihe Pablo ijeta'ẽirã, hãrã Ñandeja peashu pya jasaka kavihe verã Pablo hei'õva. 15 Hai ñymyngaraima hẽinta ĩrũre hãndirã, jurure'asy orerã hei: Añeteĩte pyroja she airojava Ñandejarerã, pekua pypytave shyrẽitape. Irĩmiñerã'i yryrahapeve hentape. 16 Pẽinte arape ohoha ñymbo'eharã, haipe heshaha pẽinte kuiñataĩ jokueha'reirea ñymbai kuaa'ia ñyvãĩtĩhã hãndi. Hai heta mbykyrypoti ijarãreare, ñymbai kuaa'irã. 17 Kova kuiñataĩ oho yraykuerã, sapuke: Kova kuimbai reta rãnga hai Tumpa vate õ jokueva, haire mbeupe ohojepeva hape. 18 Hãrã heta ara kova japo'i. Pablo hẽinduseveãma heivarã, jerepyrã heishu mbaiposhy taupe iko'ipya: She hai nde Hesukristo heepe, ẽihẽishi ko kuiñataĩ! Hãrã haipevaĩ mbai porãmbava õhẽishi ko kuiñataĩ. 19 Kova kuiñataĩ jokuereare heshama katuveamapo kyrypoti heky retarã, pysy reta Pablo hareka Silas, hãma raha huvishare hẽinonde, plazape. 20 Haipe heishu reta huvishare pirĩmbivache'ia: Ko kuimbaire haitẽijyve Judavare, opa myporãã ñynoĩ ñanyrẽita, 21 haire pyrymboihe jypykuava rãĩmi kuaahamba'oreva hareka ore Romavare porãã japoha verã. 22 Haipema hẽinta'ore ñymbyvaishohe reta, hareka huvishare heishu myndoroshi verãre mondeva hareka nupã verãre yvyrape. 23 Hetama nupa retarã, raha mĩje reta pyrẽimbyperesoavape, hãma haipe'õ huvisha, heishu ñyngareko kavihe verãre. 24 Hãma kyrãma he'iashurã, haipe ñyngareko'õ, raha huvakyty, ñonohe reta ipyre yvyra miñyvẽihava. 25 Tẽivã pyhare mbytepe Pablo hareka Silas ñymboiñynoĩ retarã hareka pyraheshu reta Tumpa, haipe ĩrũ mbyperesoareare jasaka ñynoĩhe reta. 26 Haivi sapy'ãĩ hẽinãtu yvyryry hãrã opa my'õmy oo jypyre, õchere opa jypea hareka mbyperesoareare opa jerashi kadenare. 27 Haipe sareko huvisha haipe ñyngareko'õrã, heshama õche opaiteva jypea ohorã, heky jykyse ijuka verã, shara hei pyape, mbyperesohavare opama ñemiva. 28 Tẽivã Pablo sapukerã heishu: Avy japo ndijehe porãmbava! Opaĩ ĩmehã'ẽi kope! 29 Haipe veruka pẽinte sapepy verã, ñani oho oo hapype, opa ryryrã ĩñesu Pablo hareka Silas hẽinonde. 30 Katoape raha retarã, haipe pyrãndushu: Karaire, mbaivarapo ajapo ahajepe verã? 31 Haire heishu: Jyroja Ñandeja Hesukristore, hãrã reohojepe hareka jyve nyrẽitape'õre. 32 Haire mbeushu Ñandeja ĩñẽiẽi, hareka opaite hẽintape'õre. 33 Hoka orapevãĩ pynturã, hai raha joheshi mbypereha vekuaipi, haipevãĩ hai hareka hẽintape'õre ñymyngaraika reta. 34 Haivi raha hẽintape myngaru verãre, hareka vya hẽinta ĩrũre hãndi, Tumpa jyrojamavehe retarã. 35 Kõĩmarã huvisha pirĩmbivache'ia mondo syndaro ñyngareko'i pyryrehevare he'ikashu verã mbyperesoava ñyngareko'iheare juhuvisha: Opa mohẽijy hokava kuimbaireta. 36 Haipema mbyperesoavare ñyngareko'ihea juhuvisha heishu Pablo: Huvisha pirĩmbivache'ia reta rãnga he'ika she apyrẽimohẽijy verã, hãrã katuma pypyavapy ryheve pehojy. 37 Pablo heishu reta: Opavare hẽinonde rãnga ũrũnupãhã mãĩ kavimba yryrehevape hareka ẽirẽimbypereso reta Romavatẽi oreva. Hãmera ã'ẽi pota ñemĩapeĩ ẽirẽimondojy reta? Kyrãã rãngapo! Hairetateiva rãngapo ou ẽirẽinohẽijy verã. 38 Haipema syndaro ñyngareko'i pyryrehevare ohojy mbeushu reta huvisha pirĩmbivache'iare, heishu Pablo hareka Silas Romava retãrã. Kova hẽindurã opa myngyje reta. 39 Haipe ou heishu reta Pablo hareka Silas haire mbasyva japoheare. Haivi nohẽijy retarã jurureshu õhẽi verãre tentaivi. 40 40 Õhẽima pyrẽimbyperesoha õĩvirã Pablo hareka Silas oho reta Lidia hẽintape, haivi Hesure jyrojavare heshamarã hareka opama mykyrẽiyshu retarã, oho haivi.
Capítulo 17

1 Haima Pablo hareka Silas ohomarã, hasa reta Anẽipolispi, hareka Apoloniaipi. Hãma vãhẽi oho Tesalonicape, haipe'ẽi Judiore ñymbatyseape. 2 Pablo jypykuarã oho jyve Judiore ñymbatyseape, hãrã mbahapy putu'uava jy'arape, ijeta pohyheshu reta, kuatia mbyparahava poryvape. 3 Mbeu kavishu reta Kristo manoñoĩ verãmba hareka kuerajyñoĩ verã. Heishu reta ko hay Hesu she ãmbeu'ãĩpea, haiñoi Mesia. 4 Ĩmẽimba'ẽi haire rojavare, hãrã ñimi'ĩrũmbahe reta Pablo hareka Silas, hetamba'ẽi jyve griegovare rojavare, Tumpa õmombai'iare, hareka hetamba jyve taupe mbyvetehavare tentape. 5 Tẽivã kova Judiore jyrojambavare heshatãã reta, hãrã õñepyrõ mbaty reta kuimbaire haipi pehupi ikoreii'iare, opa momõhe verã hoka tentape'ẽivã. Hãrã vãhẽi jyraha Jason hẽintape heka jyre Pablo hareka Silas, nohẽirã mẽiẽishu verã kuaretare. 6 Hãma vahẽiamashu reta Pablo hareka Silasrã, mbytyryry raha reta Jason hareka ã'ãmo jyrojavare, hãrã raha reta huvishare hẽinonde, sapuke jyre: Ko kuimbaire pyrymangãtumba'iare ko yvy jerekue, ã'ẽi ouma jyve kope, 7 hareka Jason myvãhẽishu reta hẽintape! Haire ñymbyvaishohe Romape'õ huvisha vasu heiva japoha verã, hei reta ẽijya yngava huvisha vasu, Hesu he'iashua! 8 Hẽinduma reta kovarã, kuaretare tentape'õre hareka huvishare opa poshy hareka hẽindaveã reta. 9 Tẽivã Jason hareka ã'ãmo jyrojavare mbyhepyshu, hãrã opa poiashi reta. 10 Pyntumarã Hesu jyrojaheare ãrẽi'ãĩte mondo reta Pablo hareka Silas Barea kyty. Vãhẽima jyraharã oho reta Judiore ñymbatyseape. 11 Kovare pya kavitevembashi Tesalonicape'iare, vy'ape mẽivãhẽi reta ñẽiẽi, opa ara ñymbo'eka kavihe reta Mbyparahava, kuaa verãre añetera mbe'uha'ẽishuare. 12 Hãrã heta'ẽi rojava hareka griegovare, kuimbai hareka taupere. Kova kuaretare hai vateve'õ tentape, opaiteva taupe hareka kuimbaire. 13 Judio Tesalonicape'iare kuaama Pablo hareka Silas mbeu jyre Tumpa ĩñẽiẽi Bereaperã, oho jyve reta haipe opa momohẽi kuareta heta vekua. 14 Hãrã Hesu jyrojaheare ẽirẽi'ãĩte mondo reta Pablo yyvasu hymbey kyty, tẽivã Silas hareka Timoteo pyta reta Bereape. 15 Hãma Pablo mĩ'ĩrũ rahavare oho hãndi reta tenta Atenaspeve. Haivi oujy reta veru ñẽiẽi Silas hareka Timoteo pevarã, pota areãmĩte ñymbaty hãndi verãre. 16 Pablo hãrõ ñynoĩ Atenaspe Silas hareka Timoteo, mbyvy'ã hesha hoka tenta tynyhẽiite tumpare rã'ãngakuerã. 17 Hãrã ijeta hãndi reta Judiore ñymbatyseape, Judiore hareka opaite Tumpare jyrojavare. Hãrã opa ara ijeta jyve hãndi plazape ñymbaty'õre. 18 Hãma epicureo pyrẽimboi'iheare hareka estoico ijeta pohy ijupe hãndi reta. Ĩmẽi'ẽi heiva: Mbaivara ijetahe hokava ĩñeegãtu'ia? Ĩmẽi'ẽijy heiva: Ĩme'ãmo yngava tumpare myhẽirãkua'iare. Shara mbeushu reta Ñẽiẽi kavi Hesu ryheva hareka manovã kuerajya ryheva. 19 Haivi raha reta Areopagope, haipe pyrandushu reta: Katura jaikuaa marãva pyrymbo'eahea py'ahuvara reru ore? 20 Shara rĩnjetahe ore mbai py'ahuva kuaahambava, hãme rãnga pota kuaaha mbaira he'ise hokava. 21 Shara opaiteva Atenaspe'iare, hareka tenta yngaivi ouva haipe iko'iare, haire koñeĩ jypykuaa mbeu hareka hẽindu mbai py'ahuva. 22 Pablo pũã mbytepe Areopagoperã hei: Kuimbaire Atenaspe pẽiĩvã, ahesha pymbyveteva tumpa ha'ãngare. 23 Shara pemombai vasuvaipi ahasarã hareka amãĩrã, ahesha pẽinte altarpe pẽinte ñẽiẽi mbyparahava heiva: ''Pẽinte Tumpa kuaambava''. Hoka pikuambava pemombai vasu pyreva, hai rãnga ambeupe. 24 Hai Tumpa yvy hareka opaite'ẽipyvare japo vekua, haijy yvy hareka ara Ijarã, ikoã hai tupao kuaretare japovape, 25 ikoteveãhe mbava kuareta mbai japoshu verã, hai mẽiẽi ñande tykove, yvytu ñanutũhẽi verã hareka opa mba'e. 26 Pẽinte kuimbaivi rãnga opa japo tenta vasure, iko verã yvy'ĩãrẽi, hãma heishu reta mbaipeitera hareka maperapo iko, 27 heka verãre Tumpa, pyvyvyheape rãĩmipo katu vãhẽishu, ajema añete hai mbyryã'ẽi ñandyhevi. 28 Shara hai rupii jaiko, ñamẽiĩjaiko hareka ñaĩmejai, heiva rãĩmi peeva ñẽiẽi yvoty japo'ia reta heirã vẽikua. ''Ñande hai Tumpa ñymoñashia''. 29 Tumpa ñymoñashia ñanderã, katuãpo ñandypya ñambijetarã Tumpa ñambivachehe, ita verava mashyãva, maĩnunga verava mãĩrã itaivi kuaretare japova. 30 Tumpa hejareiimbashi aryka'e kuaretare kuaambape mbai japo vekua, tẽivã ã'ẽi opava retape hareka opa rupi'iare heishu oujy jykoty verãre. 31 Tumpa ñono pẽinte ara mbivacheka verã hekope kavi yvy jerekuepy'õ, pẽinte kuimbai rupii hai pyhẽirõ vekua, hareka heshaka hai pyhẽirõva mbivacheka verã mũpuãjy manovare mbyteivi. 32 ãma hẽinduma reta manova kuerajya ryhevarã, ĩmẽi'ẽi ñymbyhoryheare, tẽivã ĩmẽi'ẽijy heishuva: Nyrẽinduhaipojykui ĩrũ arape hokava ryheva. 33 Haipema Pablo õhejy'oho haire mbyteivi. 34 Tẽivã ã'ãmo ĩmẽimba'ẽi ñimi'ĩrũheva Pablo hareka rojavare, haire mbytepe'ẽi Dionicio, hai Areopagope'ia, hareka ĩmẽi'ẽijyve pẽinte taupe Damaris he'iashuva, hareka mbovy ñĩ'ĩrũre.
Capítulo 18

1 Haivi Pablo õhẽi tenta Atenasvirã, oho Korintope. 2 Haipe ijesha hãndi pẽinte Judio Akila he'iashua yvy Pontope'õ, hãĩrãã oujy hyreko Priscila hãndi Italiaivi, shara huvisha Claudio ñonombashu reta opaite Judiovare mohẽihajy verãre Romaivi. Pablo oho mãĩhe reta, 3 hãrã haire japojyre oo mondehaivi japoava, pyta haipe mba'apo hãndi verãre. 4 Vãhẽima putu'uava jy'ararã Pablo ohoñoĩ Judiore ñymbatyseape, ijeta hãndi verãre Judiore hareka griegore, potatẽi rojave reta Hesu haiva Mesía. 5 Silas hareka Timoteo vãhẽi jyveru Macedoniaivirã, Pablo ñimiñeeretei'i hareka heishu Judiore Hesu haiva Mesia. 6 Tẽivã haire õñepyrõ ñymbyvaishohe hareka jahehe reta. Hãrã Pablo mẽitẽimo mondeva heshaha verãrã heishu reta: Ã'ẽi jaheapo pyndyrehe, tẽivã aikuaveamapo shekui. Hãrã ã'ẽi ahamapo haimba Judiovare mbytepe. 7 Haivi õhẽi sinagogaivirã, oho pẽinte kuimbai Tisio Justo he'iashua hẽintape, haijyve pẽinte kuimbai õmombaiva Tumpa, sinagoga hyvache. 8 Hãrã Crispo sinagogape mĩñakã'õ hareka opaite hẽintape'õre jyroja jyvehe Ñandeja, hareka heta Corintovare hẽindu hokava nẽiẽirã, rojarã, ñymyngarai jyve reta. 9 Pẽinte pyhare Ñandeja ijetashu Pablo hesape'ouva rupive heishu: Ijeta katu jyvyĩño, avy ñimĩchirĩrĩ, avy kyje! 10 Shara she ãĩme'ãĩ nendie, mba'ety poko ndyrehe verã mãĩnunga porãmba japo ndyreverã, shara heta'ẽi kuaretare jyroja shyreheva ko tentape. 11 Hãrã pẽinte ãño 6 jasy kavi Pablo pyta Korintope mboihe reta Tumpa ĩñẽiẽi. 12 Tẽivã Galion huvisharãteri'ẽi Acayaperã, Judiore ĩñiñono pẽinte ñẽiẽipe pũãhe reta Pablo, haivi raha huvishare hẽinonde, 13 heishu reta: Kova kuimbai rãnga pota opaite kuaretare jyrojaheshu Tumpa, yrykuatiape kyrãmbatẽi heiva. 14 Hãrã Pablo oñepyrõma ĩjeta verã Galion heishu Judiore: Pee Judiovare ã'ẽi haipo pee, ko kuimbai purukavarã mãĩrã kuatia mbyparava ñymbyvaishohearã, ãpyryrẽindutẽi verã rãnga. 15 Tẽivã ñẽiẽi rupii hareka tyree rupii mãĩrã pyndykuatia reherã, pee teivapo pymãĩhe, shateẽi huvisharã ãĩ hokavape. 16 Hãrã opa mohẽi reta haivi. 17 Hãma opaitea ou ĩãre reta Sostenes Judiore ñymbatyseape huvisharã'õ, hãrã haipe nũpa jyre huvishare hẽinonde, tẽivã Galion mba'eãshu. 18 Tẽivã Pablo heta arave pytajy Corintope, koñe marãndushu Hesu jyrojaheare, hãma jupi reta varkope Priscila hareka Aquila hãndi oho verã Siriape. Haivi tenta Cencreape Pablo ñakã mysãka japo verã ĩñẽiẽi mẽiẽishu vekua Tumpa. 19 Vãhẽima jyraha Eẽesoperã, Pablo heja Priscila hareka Aquila, haivi oho Judiore ñymbatyseape, haipe ijetashu reta Judiore haipe ñymbaty'õre. 20 Haire jurureshu reta mbovy aramive pyta verã haipe, tẽivã Pablo ñatẽiy pyta. 21 Koñeĩ hei: Aipota rãnga Jerusalenpe ahasakui ko arete ouva.ẽ Tẽivã Tumpa heirã aipo apyryreshajykui. Haivi Pablo jupi varkoperã oho Eẽesoivi. 22 Vãhẽima jyraha Cesareaperã oho Jerusalenpe marãndu verã tupaope'õre, haivi ohojy Antioquiape. 23 Haivi heta arama pyta haiperã, õhe vatajyhupi, pepẽinteĩ vãhẽi Galacia hareka Ẽrigiaipi, mykyrẽiyjy Hesu jyrojaheare. 24 Hoka arape vãhẽi Eẽesope pẽinte kuimbai Judiova Apolos he'iashua, tenta Alejandriape'õ. Ĩñee katui'ia ijetarã myrẽikey kuaretare hareka kuaa kavi Mbyparahava Tumpa ĩñẽiẽi. 25 Hai mbo'eha kavihe Ñandeja hape, kyrẽi'ype pyrẽimboi hareka mbeu kavi Hesu ryheva, ajemãĩ koñeĩ kuaa Juan ñymyngaraiva ryheva. 26 Apolos õñepyrõ kyjembape ñimiñẽiẽi Judiore ñymbatyseape, tẽivã Priscila hareka Akila hẽindurã rahashu reta hã'ẽiĩ'õpe, mbeu kavivejyshu reta Tumpa hape. 27 Hãrã Apolos ohomapo'i tenta Acayaperã, Hesu jyrojaheare heta mykyrẽiyshu reta. Hãrã mbyparashu reta kuatia Hesu jyrojahea haipe'õre myvãhẽi kavi verãre haipe. Vãhẽima oho Acayaperã heta mbory jyve Tumpa pyakavi rupii jyrojavare, 28 shara heshaka opaite Judiore hynonde haire javyvape, mbyheshaka kavi reta kuatia rupii Hesu haiva Mesía.
Capítulo 19

1 Apolos'ẽiẽi teri Corintoperã, Pablo hasa tentami retaipirã vãhẽi oho Eẽesope. Haipe hesha mbovy Hesu jyrojaheare, 2 hãrã pyrandushu reta: Mẽi'ẽiãra jyvepe Espiritu Santo pirojamarãme? Haire heishu: Hẽinduhãã rãnga'ore ẽiẽivã Espiritu Santo. 3 Hãrã Pablo pyrandushu reta: Mãrãva ñymyngaraira pijapo? Haire heishu: Juan pyrymyngaraivape. 4 Pablo heishu reta: Añete rãnga Juan myngarai opaite heko porãmba vekuaivi ñymbeujy vekuare, tẽivã heishu kuaretare jyrojahe verãkui hai haykue ou verã, hokava jaishu Hesu. 5 Kova mbai hẽindu retarã ñymyngarai reta Ñandeja Hesu heepe. 6 Haivi Pablo ipo ñono'ĩãre retarã, Espiritu Santo ou ĩãrẽi reta hareka ñẽiẽi yngaivapy ijeta retarã mbeu reta Tumpa he'ikava ñẽiẽi. 7 Opaite ñymyngaraivare ẽimba haipe 12 kuimbai. 8 Pablo mbahapy jasy kavimba oho Judiore ñymbatyseape, haipe kyjembape mbeu Ñẽiẽi hareka õñehãã mbyrojaka jyve kuaretare Tumpa huvisharã'õpe'õ ryheva. 9 Tẽivã ã'ãmore pya mytãta hãrã ñatẽiy roja reta, hareka ijeta porãhe reta Tape Py'ahuva kuaretare hẽinonde. Hãrã Pablo syryshi reta hareka raha jyrojavare eskuela pẽinte kuareta Tirano he'iashua pyrymboi'õpe. Haipe opa ara ijetashu reta. 10 Mokue ãño kavi kyrã japo, hãrã opaite ikovare yvy Asiape, hẽindu Ñandeja ĩñẽiẽi. 11 Tumpa hetamba japo mbai heshaha verã Pablo rupii, 12 tarapo hareka mondeava Pablo hetere oja vekua rahaha ñonohahe ñymbairasy vekuare, hãrã haire opa kuerahe ñymbairasykue, hareka mbaiposhyre opa õheshi reta. 13 Tẽivã ĩmẽi'ẽi Judiore vatarei'iare mbaiposhyre kuareta retaivi mohe jyreare pota poryjyre Ñandeja Hesu hee, hãrã hei reta mbaiposhype: Hesu, Pablo mbeu'ia heepe hai pee, pẽihẽishivi! 14 Hokava japo Judio Esceva he'iashuva tay 7 õre, hai jyve paire juhuvisha pẽinteva. 15 Tẽivã mbaiposhy ĩjetarã mbyhovairã hei: Aikuaa rãnga Hesu, hareka aikuaa mbavara hai Pablo, tẽivã, peera mbava? 16 Haipe ko kuimbai mbaiposhy ĩmerevekua opohe reta, pyrãtãkuepe jepyhe reta, hãrã nanitei ñyvãhẽi reta haivi, hareka opa mbypepere reta. 17 Opaite Eẽesope'iare, Judiova hareka haimba Judiovare, kuaama reta kovarã opa kyje reta hareka õmomba'ea vasu Ñandeja Hesu hee. 18 Heta haipe hãirã jyrojavare ñymbeujyrã mbeu reta mbai porãmba arykai japo vekuare, 19 hareka opaite paje'iare veru jykuatiare opa hapyka kuaretare hẽinonde. Haipe pya mbijeta ñynoihe reta kuatia hepykuerã, hipity 50 mil kyrypoti nikere! 20 Kyrã Ñandeja ĩñẽiẽi ñymbyhetave oho hareka heshaka ñymbaikatukue. 21 Kova mbai opama hasarã, Pablo hei oho verã tenta Jerusalenpe, hasa verã Macedoniaipi hareka Acayaipi. Haivi heijy haipema'ẽirã oho verãjy Romape. 22 Hãrã mondo mõkue mborysereare Macedoniape, Timoteo hareka Erasto, hai pytave teri ẽiẽi Asiaperã. 23 Hokava arape tape py'ahuva rehe, iko porãmbava tivishava, 24 hokava japo pẽinte kuimbai Demetrio he'iashua, kyrypoti verava tyrã'anga japo'ishia. Kova kuimbai japo ta'ãnga mishĩvamire tumpa Artemisa ryheva, hareka heheta kyrypoti pysy'ĩãrẽi reta mba'apo'i hãndiare. 25 Mbatyka mba'apo'i hãndia retarã heishu: Karaire, pee rãnga pikuaa kova jajapova rupii jaiko katurã. 26 Tẽivã pyhesha hareka pyhenduva rãĩmi, Pablo hei kuareta japova tumpa rã'anga haimbava tumpa; kyrã hetavape heirã roja, ha'ẽiã ko Eẽesopeĩ ajete rãnga opaĩ tenta Asiaipi. 27 Kova rãnga porã'ãĩte, shara ñavendeñaĩva katu oparei ñandyhevikui, hareka kyrãĩpo jehujyshukui tupao opa rupi kuaahava tumpa Artemisa, hareka opareiiposhi tumpa taupe hã'ãnga omomba'eava, hai hokava õmombaiva opa Asia jy'yvyipi hareka yvy jerekue. 28 Hẽindu reta kovarã, poshyite jyre hareka sapuke reta: Tiko puku Diana Eẽesiovare ñu tumpa! 29 Ikoma kuavẽiãpy reta, opa ikorai reta hoka tentape'õre, pysy reta Gayo hareka Aristarco, mokue kuimbai Macedoniava mĩ'ĩrũ jyreva Pablo, hareka mbytyryry raha reta oo vasu ñymbatyhase'õpe. 30 Haipe Pablo pota iche'i kuaretare ijetashu verã, tẽivã Hesure jyrojavare ma'ẽiĩãhe iche. 31 Haaipe'ẽiẽi jyve mburuvishare Asiape'õ, Pablo ñi'ĩrũre haihushuva, mondokashu ñẽiẽi potamba iche verã haipe oo vasu ñymbatyhaseape. 32 Ã'ãmo haipe ñymbaty'õre sapukerã yngai hei'i, ĩrũre kyrãĩjy yngai hei'i, shara kuaretare kuãã japo verã opa ikorai reta hareka ã'ãmore kuãã reta mbai verãra ñymbaty reta. 33 Hãma kuaretare mbyteivi nohẽi reta pẽinte kuimbai Alejandro he'iashuva, Judiore maña mondo reta kuaretare hẽinonde. Hãrã Alejandro ipope myha'ãnga jasaka verãre, ijeta verã Judiore rehe hẽinta'õre hẽinonde. 34 Tẽivã kuaama reta hai Judiovarã, opa sapuke reta mokue ora pukukue: Tiko puku Diana Eẽesiovare ñu tumpa! 35 Hãrã mbapara'õva hoka tentape, kuaretare opama mbijasakarã hei: Opaite Eẽesovare, opaite ko yvy jerekue kuaa ko tenta Eẽeso ẽiẽi ipope ñyngarekohe verã ko tupao tumpa Artemisa hareka ha'ãnga, vate araivi vejyva. 36 Mba'ety rãnga teri ko heiva ãñembaje'i, hãrã piñimbypya vapyĩ hareka avy pijapo maĩnunga pypya pimbijeta kavimbaterihevape. 37 Shara kova kuimbaire pee peruva, mba'ẽiã japo reta, jaheãvãĩjyhe reta ko tumpa Artemisare. 38 Hãrã Demetrio, mãĩrã mba'apo hãndivare ĩmẽire hei verã hapisharerã ha'ẽirã ẽiẽi mburuvisha pirimbivache'ia; toho ẽivãpe tijeta hãndi. 39 Pee jyve ĩmẽipyre pirure verãrã, katupo jaijetahe ñymbatyha'õpe mburuvishare hãndi. 40 Shara katupo he'ia ñandyrehekui opa ñapũãva mburuvishare. Hareka pyrãndu ñande mãrã'irãra opa pikorai, jaikuãpokui jaishu verã. 41 Hãrã kova opama heirã, ñymbatyvare opajy oho.
Capítulo 20

1 Kuareta opa ikoraiva opamarã, Pablo hẽinoka Hesure jyrojavare mbarakuaashu verãre, hareka opama ñimiñeeshurã ñykuãkuãvãjy hãndi reta, haivi oho Macedoniape. 2 Opama vata hoka yvy retaipirã, hareka hetama mykyrẽiyshu jyrojava retarã, ohojy Greciape. 3 Haipe pyta mbahapy jasy. Hareka varkope ohoserima'ia Siriape, kuaa Judiore ĩñẽiẽi ñono ñynoĩhearã, hãrã hei yvyipĩĩ oujy verã Macedoniaipi. 4 Mi'ĩrũshu reta Sopater, Pirro tay Bereape'õ, Aristarco hareka Segundo hai Tesalonicavare, Gayo Derbespe'õ, Timoteo, Tikico hareka Troẽimo, hairetamba tenta Asiape'õvare. 5 Kovare ñymytynonde yryhevirã, jyraha ẽiry'ãrõ reta Troaspe. 6 Tẽivã ore õhẽihã Ẽilipoivi varkope, arete pãhã jy'oumbava ryheva hasamarã, hãrã pandepo aravape hipityhashu reta Troaspe, haipe shiu (7) ara pytaha. 7 Ara semana oñepyrõheape, ñymbatyha pãhã pyse'ãhã verã, haipe Pablo mboishu Hesu jyrojaheare. Ohojymapojy ĩrũ arajyaperã, pyhare mbytepeve ijeta. 8 Haipe ñymbatyha'õpe oo vate'õpe, heta'ẽi haipe lampara myhẽindyava; 9 Hareka pẽinte kunumi Eutico he'iashua petanore vapy'ẽi. Pablo pukuitema ijetarã hokava kunumi hypehyiterã oche haipe, hãrã oo mbahapy jyvohy'õivive oa, jyrahajy mupuãrã hã'õvẽikueĩma'ẽi. 10 Hãrã Pablo vejy, kuãvã kunumirã heishu Hesure jyrojavare: Avy pykyje, manoã rãnga. 11 Haivi Pablo hykuaĩ jupijy; pyseã pãhã, opa hou retarã, ko'ẽipeve ñimiñẽiẽi. Haivi oho. 12 Hãma ko kunumi hykove ryheve rahajy reta hentape, hokava mykyrẽi'yĩtevejy reta. 13 Ore ñymytynondeharã ohoha varkope tentami Asonpeve, haipe hupihajy verã Pablo hai hei oreva rãĩmi, shara hai pota yvyipĩĩ oho. 14 Hãrã vãhẽihama tentami Asonperã Pablo jupirã ohoha hãndi Mitilenepe. 15 Haivi õhẽiha hareka pareemajyrã hasaha Quio hẽinonde, pareejyrã vãheha Samonpe varko ñymbo'yseape. Pente arajyape vãhẽiha ohoha Miletope. 16 Kyrã japoha shara Pablo ñatẽiy hasa Eẽesoperã, shara potãã kẽiẽiĩte pyta Asiaperã, pota'areã vãhẽi oho Jerusalenpe Pẽintecoste jy'areterãpe. 17 Miletope imeteri'ẽirã, Pablo hẽinoka tupaope miñaka'õre, Eẽesope'õre ijeta handi verã. 18 Opama vãhẽi jyveru retarã heishu: Pee pikuaa marãra aiko jypyite ãvãhẽi'ai ko Asiaperã. 19 Heta ara aiko penendie aijokueka Ñandejape airojamba shijehevape, heta ajahe'o hareka heta ahasa'asy Judiore pota japojyre shyrehevape. 20 Tẽivã apoiã ambeupe haikavipe verã, apyrẽimboi opavare hẽinonde hareka pynyrẽita retaipi. 21 Judiore hareka haimba Judiovare haishu reta oujy verã Tumpa kyty, hareka jyve jyrojahe verã Ñandeja Hesu. 22 Ã'ẽi ahapo Jerusalenpe, shara Espiritu Santo kyrã heisherã, aikuamba'ãĩva mbaivara shy'ãrõ'ẽi haipe. 23 Koñeĩ aikuaava hai, opaite tentare ahavaipi Espiritu Santo heishe shy'ãrõ'ẽivã shymbyperesoha verã hareka heta aiko'asy verã. 24 Tẽivã opaite kova mbai ha'ẽiã shypya mbyvyamba'õ; hareka shyrykove ha'ẽiãjyveshe mba'eite, koñeĩ aipota vy'a ryheve ahahe ko añaniva japyapeve. Hareka hekope kavi ajapo Ñandeja Hesu hejasheva, ãmbeu'ai Tumpa jyhaihukue ryhevarã. 25 Aikuaa kavi mba'etypokui peeva Tumpa huvisharã'õpe'õ ryheva ambeushu vekuare, shyreshajy verã. 26 Hãrã ã'ẽi ko arape, aipota hai pee, mba'etyma oa sheãrẽi verã, mbava peeva Hesu jyrojambaheape manorã, 27 shara opama ambeupe Tumpa potava, mbaimba añomivape. 28 Hãrã pingareko pindijehe hareka opaite tupaope ñymbatyvare, shara Espiritu Santo pynypyhyrõ pingarekohe verã Tumpa jytupao, ha'ei huvypy ova vekua. 29 Shara aikuaa kavi ahamarã, ouñoĩ verã yngavare, avara vasu ñarõva rãĩmi pota mby'opava tupao. 30 Hãrã pynymbyteivipo mbava pũãkui mbai añetembava pyrẽimboihe verã, Hesu jyrojaheare raha verã haykue. 31 Pimoãpẽiĩ, hareka pymanduapohe mbahapy ãño, arakuepe hareka pyharekue shysay ryheve pepẽinteĩ peeva apyrẽimbarakuaa. 32 Ã'ẽi shyryvyre, airureshu Tumpa jyhaihupe ñyngareko pyndyrehe verã hareka ñẽiẽi haikavivapy ñyngarekopyndyrehe verã. Hai ĩmẽireva mbaikatu hareka mẽiẽipe verã pyrãtakue hareka heta mbai haikaviva mbeuva rãĩmi hai ña'ãpova retape mẽiẽi verã. 33 Mapeã aipota pyhevi pymẽiẽishe verã kyrypoti hareka mondeava. 34 Kyrãte verã, sheteiva amba'apo, apity verã mba'etysheare hareka shimi'ĩrũ'iare pevarã jyve. 35 Haiñoĩ apyrẽimboihe marãrapo pymba'apo hareka ikotẽivẽiva pymbory verã, ñanymanduahe Ñandeja Hesu hei vekuarã: ''Me'ẽiã ñandevaivi javyave, mbai ñamẽiẽirã'' 36 Opama hei kovarã, Pablo ĩñesu jurure hãndi reta. 37 Hãrã opa jaheo reta, kuãkuãvashu reta Pablo hareka pypytejyre. 38 Hãrã opaite mbasyjyrehe shara heishu reta heshaveama verãre. Haivi mĩ'ĩrũshu reta varko ẽivãpeve.
Capítulo 21

1 Hejahama ñandyryvy retarã, jupiha varkoperã symyĩravi ohoha Cospe, parejyrã Rodaspe hareka haivi Patarape. 2 Patarape vãhẽihashu pẽinte varko Ẽeniciape oho verã, hai ohohapy. 3 Hasaha ohoarã mbyryivi heshaha isla Chipre he'iashuva, hejaha yrasu kytyrã ohohaĩ Siriapeve. Hareka varkope rahahava mbyvejyhapo'ẽi Tiroperã, haipe icheha jyve. 4 Haipe heshaha ã'ãmo Hesu mboireare hareka 7 ara kavi pytaha hãndi reta. Espiritu heishu retarã haire heishu Pablo, potamba oho verã Jerusalenpe. 5 Tẽivã opama hasa hoka 7 ararã, õhẽiha. Opaite Hesure jyrojavare jyraha hyrekore hãndi hareka ñysanjayre hãndi, ĩrĩmi'ĩrũ reta tenta õhẽiãshipeve hareka yy hymbeype ĩñesuharã ñymbo'eha. 6 Haivi opa ñykuãkuãvãharã hejaha reta hareka jupihajy varkoperã, opajy ou henta retaipi. 7 Opama poia vataha yy ĩãrẽi varkope Tiroivive hareka Tolemaidapeve, haipe marãnduhashu reta ñandyryvy retarã pẽinte ara pytaha hãndi. 8 Pareejyrã, vãhẽiha ohoha tenta Cesareape. Haipe vãhẽiha ohoha Tumpa ĩñẽiẽi mbeu'ia Ẽelipe hentape, hai jyve pẽinteva Ñẽiẽi kaviva mbeu'ia 7 õvare hãrã pytaha hãndi. 9 Ẽelipe ĩmere ũrũndy tajy nde'iave ĩmevare, hai reta jyve mbeuñoĩva Espiritu Santo heshakashuva. 10 Mbovy arama pytaha haiperã, vãhẽi ou Judeaivi pẽinte Tumpa ĩñẽiẽi mbeu'ia Agabo he'iashua, 11 ou yryresha hãrã heky Pablo kuaipi jokuapyarã hareka ipy, ipo opa jokuarã hei: Espiritu Santo hei kyrãpo pokuahakui Jerusalenpe Judiore, kova tukuaipi jokuahapya ija hareka ñonoãpo haimba Judiore ipope. 12 Hokava ore henduharã, Cesareape'õre hãndi jururehashu Pablo ohomba verã Jerusalenpe. 13 Pablo hei: Marã'ĩrara pijaheo hareka shypya pymbyvy'ãpeĩ? She rãnga ãĩ ha'ẽiã shypokuaha verãĩ, katynga'ãĩ jyve amano verã Jerusalenpe Ñandeja heepe. 14 Katuvẽiãma jepyaherã, ijyjokohashi hãrã he'iha: Tiko Ñandeja potava. 15 Mbovy aramajyrã, opa õĩã kaviha hareka ohoha Jerusalenpe. 16 Hareka ĩrĩmi'ĩrũ reta ã'ãmo mbo'eareare Cesareape'õre, verumba jyve reta pẽinte Chiprepe'õ Mnason he'iashua, mbo'earea arykaiva, hareka hai hentapepo pytaha'ẽi. 17 Vãhẽiha ohoha Jerusalenperã haipe'õre ñandyryvy jyrojavare vy'ape yrymyvãhe reta. 18 Parejyrã, Pablo oho jyve orẽindie Jacobo ohoa pohyashurã. Vahẽiãmarã, opa ou jyve haipe tupaope miñaka'õre. 19 Pablo marãndushu reta, haivi pepẽinteĩ mbeushu hai rupii Tumpa japova haimba Judiovare mbytepe. 20 Haivi kova hẽinduma retarã, omombai reta Tumpa. Hãrã heishu reta Pablo: Haikavi ĩrĩ'ĩrũ Pablo, ryheshama israelitare mbytepe hetama ẽiẽi jyrojavarã, hareka opaite ñymykateyhe reta Moise mbypara vekua. 21 He'ihambashu reta nde rymboirẽiĩva opaite haimba Judiore, syryshi verãre Moise pyrymboihe vekua hareka rereshu reta potambaa tayre ñymbai pire chinchihashia harekajy potamba ikova jypykuahava rãĩmi. 22 Mbaivarapo he'iashukui kuaretare kuaama kyvyty reivarã? 23 Kyrãrã haikavivepo rijapo ore he'iandeva, yrymbytepe ĩmẽi'ẽi jyve urũndy kuimbaire mẽiẽiva iñẽiẽi Tumpape. 24 Ekua ijohe handi retakui, mbyhepyhe retakui ñakã mysãka verãre. Kyrãrãpo kuakavi retakui añetembava he'ia ndyreherã, kyrãtevẽirã rijapo kavi jyve Moise mbypara vekuape heiva. 25 Tẽivã haimba Judiovare roja vekuare, mbyparahamashu reta potamba kova mbaire ojepy'apy ñynoĩ verã, avypo hou reta soo ta'anga mẽi'ẽihashuva, turuvy hareka mymba javokahava hoo, avy mbava ndeite omendava typoko ijehe. 26 Hãrã Pablo raha urundy kuimbaire hareka parejyrã ñymypõtĩ hãndi, haivi iche tupaope mbeu verã mbaiperapo opakui ara ñymypõtĩva, jaishu mbaiperapo pepẽinteĩ haire mẽiẽi ijehe Tumpape mẽi'ẽiãva. 27 Tẽivã opaserima mboty 7 arape opa verãperã, Judiore tenta Asiape'õre hesha reta Pablo tupaope, hareka opa ikorai retarã opa ñymomohẽi kuaretare. Pysy reta Pablo 28 hareka sapuke reta: Kuimbaire Israelvare, yrymborymi! Kova kuimba hai oparupi kuaretare mboiheva ẽirẽirẽita hyvaishorã, Moise mbypara vekuare hareka tupaore, harekajy ã'ẽi minjemajy griegore, hareka myngya kova tyrẽinda kyambava. 29 Shara heimba reta heshavare tenta Troẽimo Eẽesope'õ hareka mõãte Pablo rahashu reta tupaope. 30 Opaite hokava tentape'õre ikorai hareka ñani ou reta. Hãma pysy reta Pablo hareka mbytyryry tupaoivirã õche mbotyraveĩ reta. 31 Jukaserimajyreva, myvãhẽiãmbashu marãndu syndarore juhuvisha, opaite kuaretare Jerusalenpe'õre opa ikoraiva. 32 Hãma mburuvisha mbatyka ñysyndarore hareka 100'õ syndarore juhuvishare ñani jyraha kuaretare ẽivãpe. Heshama huvishare hareka syndaro retarã poi nũpa reta Pablo. 33 Hãrã mburuvisha pysykashu Pablo, hareka pokuakashu mokue cadenape; haivi pyrãndushu kuaretare mbavara hai hareka mbaivara japo. 34 Tẽivã hetavare mbytepe pẽinteva sapukerã yngai hei hareka ĩrũre yngai heijy hãrã mburuvisha kuakaviã mbaiva rehera opa ikorai reta, mondokashu kuartelpe. 35 Vãhẽima jupihaseaperã, syndarore hupi rahashu reta Pablo, shara kuaretare poshyite ñynoĩrã; 36 shara haykueĩ sapuke jyveru reta: Tymano! 37 Hãma kuartelpe minjeama potarã, Pablo pyrãndushu syndarore juhuvisha: Ryhejããrapo pẽinte mbai hai jyvende? Mburuvisha heishu: Rikatumbatẽi rijeta griegore ĩñẽiẽipe. 38 Ha'ẽiãra nde Egiptope'õ kueveĩ rũpurũmupũã vekua mburuvisha retare hareka raha yvy ikoambaivi 4000 ñyrãrõ'iare? 39 Hãrã Pablo hei: She hai kuimbai Judio Tarsova tenta tivishava Ciliciape'õ; airure nde ryma'ẽiĩ aijetashu verã kuaretare. 40 Mburuvisha ñonoshu ijeta verã hãrã Pablo ñymboy hokava jupihaseaperã, ipope myha'ãngashu jasaka verãre. Hãma opama jasaka retarã Pablo ijetashu reta hebreo ĩñẽiẽiperã hei.
Capítulo 22

1 Terure hareka tyryvyre, pyhendu ko hai shijeheva. 2 Hẽinduma reta Pablo ñẽiẽi hebreope ijetarã, jasaka kavive ñynoĩ, hãrã heishu reta: 3 She hai Judio. Tarso Siliciape aa vekua, tẽivã ko Jerusalenpe akuakua hareka Gemaliel shymboi kavihe ñanytynondevare iñẽiẽi mbyparaha vekuape heiva rãĩmi, aipotañoĩ ajaposhu Tumpa heiva shypyaivive, ã'ẽi pee pijapova rãĩmi. 4 Japoma heta ara amoña'ai ko tapehupi ohovare, ajuka verã hareka araha ambyperesoka kuimbaire hareka taupere. 5 Pai juhuvisha vasu hareka kuakuavare kuakavi ñynoĩ haire mẽiẽishe kuatia mbyparahava ñandyryvyre Judiore verua mbyperesoa verã Damascoivi. Aha aheka Hesure jyrojavare, aru verã ko Jerusalenpe nũpaha verã. 6 Tẽivã aha ai pehupirã, Damascope ãvãhẽiserima aharã, jehu, 12 serimarã mondii pẽinte sapeva hĩmbipekue vate araivi sapeshuri, 7 haivi aa yvype. Hãma ahendu pẽinte ñẽiẽi heisheva: ''Saulo, Saulo, marã'ĩrãra shymoñari?'' 8 Hãrã apyrãndushu: ''Mbavara nde, Sheja?'' Hai heishe: ''She hai Hesu Nasaretva, nde rymoña ryreshuva''. 9 Aha handiare hesha jyve sapeva hareka myngyje reta, tẽivã hẽinduã hai reta ñẽiẽi ijetasheva. 10 Hãrã apyrãndushu: ''Mbaivara katu ajapo, Sheja?''Hãrã Ñandeja heishe: ''Pũ'ã hareka ekuaĩ Damascope, haipepo mbe'uhandekui rijapo verã''. 11 Katynga sapeva hĩmbipekueivi aheshaveã kũvãipi, hãrã shi'ĩrũre shyshambekyĩ shyraha Damascopeve. 12 Haipe ẽiẽi pẽinte kuimbai Ananias he'iashua, kuimbai pyryparekova Tumpa haihuva hareka Moise mbypara vekua heiva japoñoĩ'ia, hareka opaite Judiore ijeta kavihea Damascope'õre. 13 Ananias ou mãĩ shyrehe hareka vãhẽi ourã heishe: ''Shyryvy Saulo, heshajyvy''. Hãrã haiperaveĩ aheshajy hareka haipe ahesha Ananias. 14 Hai heishe: ''Ñanytynondevare ñu Tumpa nypyhyrõ aryka'evãĩ rikuaa verã hai potava, hareka ryhesha verã hai heko kaviva, ryhendu verã haiteiva juruivi ĩñẽiẽi. 15 Hãrã nde rijetapohekui kuaretare hẽinonde hareka rymbeupokui mbai ryhesha vekuare hareka ryhẽinduva. 16 Hãmera ã'ẽi, mbaiva ryhãrõ? Pũ'ã hareka ñymyngarai hareka jurureshu Ñandeja hejareindyhevi verã mbai porãmba vekua''. 17 Aijyma Jerusalenvirã, aha tupaope airure verã hareka ahesha shyresape ouva. 18 Ahesha Ñandeja hareka heishe: ''Narẽi'ãite ẽihẽi Jerusalenvi, shara rojãpo retakui rere shyreheva''. 19 Hãrã she haishu: Sheja, haireta rãnga kuaa ahañoĩva opaite sinagogaipi hareka araha ambyperesokava hareka nũpa jyre ndyrehe jyrojavare. 20 Esteban huvykue syryrã, ndyreepe ñimiñẽiẽi'ia, akuape ãĩ jyve hareka pẽinte ñẽiẽipe ãĩjyve jukaha verã shara ijeta ndyreherã. Aingarekohe jukavare monde vekua!'' 21 Tẽivã Ñandeja heishe: ''Ekua, shara arymondopo mbyry haimba Judiore ẽivãpe''. 22 Haipeveĩ hẽindushu reta; tẽivã õñepyrõ sapuke reta: Hokava kuareta katuã ĩmeĩ'i! Tymano! Potahaveãma hykuaĩ heshahajy ko yvy'ĩãrẽi! 23 Hareka sapukeve jyrerã monde vekua mombo jyre hareka mbyveve jyre yvytimbokue yvyture, 24 syndarore juhuvisha he'ika Pablo mĩjeha verã cuartelpe hareka mondo nũpakashu mbijetakashu verã, kuaa verã mãrã'ĩrãra kuaretare kyrãĩte sapukehe reta. 25 Tẽivã opama popokua reta nũpa verãrã, Pablo heishu 100'õ syndarore juhuvisha haipe'ẽivã: Ñonoharape punupãka verã Romava pikuamba porãmbara japo? 26 Hokava hẽindurã, 100'õ syndarore juhuvisha oho mbeushu hãrã hei: Mãĩkavirãni ko rijapo verãre, shara ko kuimbai hai Romava. 27 Hãrã syndarore juhuvisha ñymbojahe pyrãndushu Pablo: Añetera nde hai kuimbai Romava? Pablo heishu: Añete rãnga. 28 Hãrã syndarore juhuvisha heishu: She heta kyrypoti aikohe iko shyhevi verã Romava. Pablo heishu: Tẽivã she hainde aarãvãĩ. 29 Haivi, Pablo nũpa ẽiẽi verã reta opa syryshi; hareka syndarore juhuvisha jyve, kuakavima Romanorã kyje pyta opa popokuarã. 30 Pareejyape syndarore juhuvisha pota kuakavi mbaiva rehera Judiore poshyjyre handi Pablo, kadena hekyshi reta hareka mondo ñymbaty verã pai juhuvishare, opaite pyrymbarakua'iare. Hãrã nohẽishu reta Pablo hareka hẽinonde ñono reta.
Capítulo 23

1 Pablo mãĩ'ihe haipe huvisha ñymbaty'õ retarã hei: Shyryvyre, ã'ẽipeve aiko shãka vapy kavi ryheve Tumpa hẽinonde. 2 Haivi pai ruvisha Ananias he'iashua heishu Pablo hyvache'ia nũpashu verã juruipi. 3 Pablo heishu: Tumpa nunupapokui nde, ndyrova mokũereiva! Nde rãnga ryvapyrẽiĩ hokape shimbijiche verã Moise mbypara vekuape heiva rãĩmi, tẽivã mãrã'ĩrãra shunupãka Moise mbypara vekuape heimbatẽiã kyrã rijapo verã? 4 Hãrã haipe'õre heishu reta: Marã'ĩrãra kyrã ndyposhyshu pai ruvisha Tumpa ñonova? 5 Pablo hei: Shyryvyre, aikuãã rãngambaje hai pai ruvisharã, shara mbyparahavape hei: Avy poshyshu nyrentape miñaka'ia. 6 Haivi Pablo heshama haipe'ẽi jyve Saduseo hareka ẽariseo retarã hynãtu hei: Shyryvyre, she hai ẽariseo, pente ẽariseova tay, shyveruha kope shara arojashe mano vekuare kuerajy verã. 7 Pablo opama hei kovarã, Saduseo hareka ẽariseore õñepyrõ ijeta ñynoĩ ijupi, hãrã ñymbatyva opa ñymbijao. 8 Shara Saduseore hei manovare kuerajymbaa hareka mba'etyva Tumpa jokueva hareka espiritu, tẽivã ẽariseore roja hai hokava. 9 Opa sapuke reta, haipe ĩmẽi'ẽi jyve Moise mbypara vekua pyrymboi'iheare ẽariseova, pũã retarã hei: Ko kuimbai rãnga japoã porãmba. Ĩmẽirã Tumpa jokueva hareka espiritu ijetashu. 10 Kyrã ñimbitivishave oho ko ikova, hãrã syndarore juhuvisha kyje jukashu verã Pablo, hẽinoka syndarore nohẽi verãre Pablo haire mbyteivi, raha verãre syndarore ho'ipe. 11 Hoka ĩrũ arajya pyharepe Ñandeja ijeshakashu Pablo hãrã heishu: Ñymykyrẽiy katu Pablo, ko Jerusalenpe shymbeuva rãĩmipo, shymbeujykui Romape. 12 Hokava arape ĩmẽi'ẽi Judiovare ĩñiñonova pẽinte nẽiẽipe Pablo juka verãre, hei reta Tumpa jahehe verãre japoã reta heivarã. 13 Hasamimba 40 kuimbai ẽivã ĩñiñonova hokava nẽiẽipe. 14 Jyraha reta pai ruvisha hareka Judiore juhuvisha ẽivãpe heishu reta: Ore mẽi'ẽiã ĩrĩñẽiẽi mbaimba ho'uha hareka mbusururuha verã Pablo ndei jukaharã. 15 Hãrã pee mburuvisharã pẽiĩva, pirureshukui syndarore juhuvisha veru verã pynynõnde, mbai pikuaaveshi verã Pablo, hãrã ore õĩãmapokui jukaha verã ndei vãherã. 16 Tẽivã Pablo hiindy memby kuaa kovarã, oho kuartelpe mbeushu Pablo. 17 Pablo hẽino pẽinte 100'õ syndarore juhuvisharã heishu: Raha ko kunumi syndarore juhuvisha vasu ẽivãpe, ĩmẽire mbeushu verã. 18 Syndarore 100'õ juhuvisha oho syndarore huvisha vasu'õperã heishu: Pablo mbyperesoarea rãnga shyrẽino'irã jurureshe aru verã ko kunumi, shara ĩmẽindare mbeu nde verã. 19 Hãrã syndarore juhuvisha pysyshu ipoperã raha hã'ẽiĩ õpe pyrãndushu: Mbaivara rymbeuposhe? 20 Kunumi heishu syndarore juhuvisha: Judio reta rãnga ĩñiñono pẽinte nẽiẽipe jurure nde verã hareka ryrahashu verãre pare Pablo Judio juhuvishare hẽinonde, mbai pyrãndu kaviveshu verã rãĩmi. 21 Tẽivã avy rojakui, ĩmẽi'ãmo hasave 40 kuimbai ñemiãpe hãrõ'õre pehupi, mẽiẽi reta ĩñẽiẽi Tumpape mbaimba hou verã hareka mbusururu verãre jukapeve Pablo. Ã'ẽi ĩmẽima ñynoĩ haipe, hãrõ mbaivarapo rere jyve. 22 Haivi syndarore juhuvisha mondojy kunumirã heishu mbavamba mbeushu verã kova. 23 Haivi syndarore juhuvisha vasu hẽino mõkue syndarore 100 ẽiva juhuvisha heishu myhẽivã verãre 200 syndarore yvyipĩĩ'iare, 70 kavajure'iare hareka 200 mĩĩ ĩmẽireare pyntumarã oho verãre tenta Cesareape. 24 Hareka heijy ñonokavishu verãre pẽinte kavaju Pablo jupihe verã hareka vãhẽi kavi oho verã mbaimba jehushuape Ẽelix Roma juhuvisha ẽivãpe. 25 Hãrã mẽiẽishu reta kuatia raha verã, Ẽelix pevarã heiva: 26 She Claudio Lisias, arymymarãndu huvisha vasu hekokaviva Ẽelix Romape'õ . 27 Kova kuimbai Judiore pysyva hareka jukaserimareare, tẽivã shysyndarore handi ahekyjyshi reta shara hai heishe Romavarã. 28 Pota aikuakavi marã'ĩrãra maĩ jyrehe. Haivi arahakajy Judiore juhuvisha vasure ñymbatyseape. 29 Katy mbyparaha vekua rehemba maĩjyrehe, tẽivã vãhẽiashu reta mbai reherapo juka reta hareka ambyperesoka verã. 30 Mbe'uhashe imenda'ẽi pota ñemiãpe pysyva ko kuimbai jukaha vẽira. Hãme rãnga amondo nyrẽindape hareka añonojyveshu porãmba pirĩñono'iare hei verãre nynonde mbaiva rehera ñymbyvaishohe. 31 Hãrã syndarore he'iashuva rãĩmi, pynturã raha reta Pablo Antipatrispe. 32 Parejyrã syndarore yvyipi'iare opajy jyeru kuartelpe, tẽivã kavajure'iare ohoĩ handi reta Pablo. 33 Vãhẽima jyraha Cesareaperã, mẽiẽishu reta huvisha kuatia hareka Pablo. 34 Huvisha opama mbijeta kuatiarã, pyrandushu Pablo mape'õra hai hareka kuama Ciliciape'õrã, 35 heishu: Ajasakapo ndyrehekui ñy'ãpo'i ndyrehevare oumarã. Hãrã he'ika ñyngarekohe verãre Herodes hoo vasupe.
Capítulo 24

1 Pandepo arajyape pai ruvisha Ananias, vãhẽi oho handi Cesareape ã'ãmo tupaope miñaka'iare hareka pẽinte pyryrepy'ia Tertulo he'iashuva. Kovare jyraha huvisha'õpe ñymbyvaishohe verãre Pablo. 2 Veruhama Pablo ñymbatyavaperã, Tertulo õñepyrõ ijetahe, heishu Ẽelix: Karai mburuvisha, nde rupii ĩmẽi rekoha pyavapy hareka opava mbai rikatu rijapova rupii, heta mbai haikaviva japoha ko ñanyrẽitape. 3 Kova mbai oparupi heshaha, nde Ẽelix pyakaviva hãrã yrypyaivive vy'aha'ẽi. 4 Tẽivã potãã pukuite nymangatũhãrã, airure nde ndypya kavi rupii ẽiryrendu verã sapy'aite. 5 Vãhẽiã rãngashu ko kuimbai mbairasykue rãĩmi, hareka oparupi opa mbijajao Judiore hareka haiteiva miñakashu nazareno ryhevare. 6 Tupaoave pota myngyajy, hãme rãnga pysyha, 7 tẽivã syndarore juhuvisha, Lisias iche yrymbytepe hareka mbaretepe heky yrepoivi, 8 hãma heishu porãmba ñonokareare ou verã nyrẽindape. Ndetei katu rypyrãndushu, hãmerãpo rikuakui añete kova ore he'iaheva. 9 Israelvare haipe'ẽivãre kyrãĩ heijyve reta. 10 11 Ndetei katu rypyrandukui 12 ararãã japo ãvãhe aiva Jerusalenpe amombai verã Tumpa. 12 Shyreshãã reta mbava aijaka hãndirã, mãĩrã opa ãmomohẽi tupaope'õ retarã hareka Judiore ñymbatyseape, mãĩrã maĩpi tenta retaipi. 13 Kova kuaretare katuã heshaka añetera mbai hei shyrehevare. 14 Tẽivã she aimbeupo, sherure ñu Tumpa rãnga amba'aposhu, ãĩme'ãĩ Tape Py'ahuape tẽivã haire heishu hekopemba'õ, shara aroja opa mbai Moise mbypara vekua hareka Tumpa iñẽiẽi mbeu'iare jykuatia. 15 Hãrã haire rãĩmi, ĩmẽi'are jyve ãhãrõva Tumpaivi, mano vekuare kuerajy verã, heko kyambare hareka heko porãmbavare. 16 Hãme rãnga ãñehãñoĩ añymbyheko kavi verã Tumpa hẽinonde hareka kuaretare. 17 Heta ãño aiko mamaĩpi, haivi aijy shyrẽintape ãmẽiẽi verã maĩnunga shyrẽinta'ĩrũ retape hareka ambishaka verã Tumpa pevarã. 18 She rãnga ãñymypõtĩ'ãĩ tupaoperã, Asiaivi ouvare shyresha reta, tẽivã mba'etynunga kuareta haipe hareka amambekoã mbavape. 19 Hai reta rãngapo jyveru ijeta shyrehe, ĩmẽire hei shyrehe verãrã. 20 Mãĩrã kope ĩme'õre tymbeu, ĩmẽi hesha shyrehe porãmbava ajaporã Judiore juhuvisha pirĩmbivache'ĩare hẽinonde'ãĩmẽi ãĩrã. 21 Koñei haire hẽinonde asapukerã hai: Ã'ẽi pymaĩpẽiĩ shyrehe shara aroja manovare kuerajy verã. 22 Ẽelix henduma kovarã kuaa kavimava Pee Py'ahuva ryheva, kyrãĩ heja kova, heishu reta: Syndarore juhuvisha Licias oumajyrã aikuaa kavivepokui kova ryheva. 23 Haipema Ẽelix heishu 100'õ syndarore juhuvisha Pablo mbyperesoaveteri'ẽi verã hareka jochamba verãre Pablo ñi'irũre pohyshurã hareka ma'ẽiĩehe ñygarekohe verãre. 24 Mbovy arama hasajyrã hykuaĩ oujy Ẽelix, hyreko Drusila hãndi, haijyve Judiovare, hãrã henõkajy Pablo hẽindushi verã Hesukristore jairojava ryheva. 25 Tẽivã Pablo ijeta'ẽihẽi hekope kavi jaikova ryhevarã, jajijokoshi mbai porãmbava hareka iko ñandyrehe verãrã, Ẽelix myngyje hãrã heishu: Ekuajyvy, ha'ereipo aryrẽinokajykui. 26 Ẽelix hãrõ jyve Pablo mẽiẽishu verã kyrypoti poishi verã, hokava rehe hetajy hẽinoka ijeta hãndi verã. 27 Mokue ãño kyrã hasa, haivi Ẽelix õhẽi mburuvishaivi hãrã Porcio Ẽesto ichejy hendakuepe. Hãma Ẽelix pota haikavi'ẽi hãndi Judio retarã mbypereso heja Pablo.
Capítulo 25

1 Hãrã Ẽesto vãhẽi Cesareape mburuvisharã vapy verã. Mbahapy arajyape oho Cesareaivi Jerusalenpe. 2 Hãma pai ruvishare hareka Judio juhuvishare jyraha hai ẽivãpe ñymbyvaishohe verãre Pablo. 3 Hãrã jurureshu reta Ẽesto, veruka verã Pablo Jerusalenpe, shara haire opamaĩ hei reta juka verãre pehupi. 4 Tẽivã Ẽesto heishu reta Pablo mbyperesohavape ĩmẽi'ẽi Cesareape, hareka haiteiva oho verã haipe. 5 Hãma heishu reta: Punduruvisharã'õre toho shendiekui Cesareape, hãrã ko kuimbai ĩmẽi porãmba japorã, haipepo pymbojahekui. 6 Ẽesto pytavejy Jerusalenpe 8 aravaipi, haivi ohojy Cesareape. Parejyrã vapy mburuvishare vapyseape, hãrã veruka Pablo. 7 Pablo ichemarã Judiore opa jerehe reta Jerusalenvi ouvare hareka heta heihe reta mbai pohyva, tẽivã mba'ety añeteva mbeuva. 8 Haipe Pablo ijocha verã hei: She ajapoãhe porãmba Moise mbypara vekuare, tupaore mãĩrã Cesar rehe. 9 Tẽivã Ẽesto pota ẽiẽikavi handi Judio retarã, pyrãndushu Pablo: Ripotara reho Jerusalenpe nimbivachehaka verã shynonde kova mbai rehe? 10 Pablo hei: Ãĩme rãnga huvishavasu Cesar ryhevare hynonde, shimbivachehaka verãpe rikuaa kaviva ajapomba porãmba israelva retare. 11 Ĩmẽi'e porãmba ajapova shukahahe verãrã, ambasyã shyrykovere tẽivã mba'ety ñẽiẽi añeteva ko heijyre shyreheva mbavẽiãpo katu shiñono haire ipope. Airureshu mburuvisha vasutei shimbivachekati. 12 Hãrã Ẽesto pyrãndu mbarakuaaserea retape, haivi hei: Nde rirurehe nimbivacheka verã mburuvishateiva; kyrãrã'ãshe rehopo hai ẽivãpe. 13 Hãrã mbovy arajyape Mburuvisha vasu Agripa hareka hyreko Berenice oho Cesareape marãndushu verã Ẽesto. 14 Hãrã haipe mbovy ara pytarã, Ẽesto mbeushu mburuvisha vasu Pablo heko ryheva, hãma hei: Ĩmẽi'ẽi pẽinte kuimbai Ẽelix hejashu mbyperesohavape. 15 Ãĩmeteri Jerusalenperã, pai juhuvishare hareka israelitare miñaka'iare ijeta porãã jyrehe she, haivi jurure jyre jukahaka verã. 16 She haipe haishu Romape mburuvisharã'õre jypykuava rãĩmi, jukãã mbavape mbivachehakambashuva mbai mbeuva hãndi, hareka ijetarãni ijehevape. 17 Hãrã haire jyveru koperã ambupukumbape; parejyrã ñymbatyare vapyseape avapyrã amondoravĩ aruka ko kuimbai. 18 Tẽivã ou mbivachekavare mba'ẽiã heihe reta, she ãĩmoatẽiã rãĩmi. 19 Tẽivã haire ohoheva ryhevãĩ koñeĩ heihe, arykai Hesu mano vekua hareka Pablo hei hykoveteri'iva. 20 She aikuaveama ajapo verã, hãrã apyrãndushu Pablo kyrẽiyra oho Jerusalenpe mbivachehaka verã kova mbaire. 21 Tẽivã hai jurure mburuvisha vasu Augusto mbivachekashu verã, hokava rehe rãnga ambyperesoka ahejashu katu amondopeve mburuvisha vasu ẽivãpe. 22 Haipema Agripa hei Ẽestope: "She rãnga shykyrẽiy ahẽindu jyveshu ko kuimbai", hãrã Ẽesto heishu: "Parepo ryhendukui". 23 Ĩrũ aramajyrã Agripa hareka Berenice vãhẽi jyveru, iche reta opa ñimimonde kavi reheve o'ipe mburuvishare hareka karai vasure ko tentape'õre handi, hãma Ẽesto veruka Pablo. 24 Hãrã hei: Mburuvisha vasu Agripa, hareka karaire ñaimbatyñaĩ handiare mbytepe, kope'ẽi kuimbai heta israelvare ijeta porãmbahesheva Jerusalenpe hareka Cesareape, heijyshe reta manoñoĩ verã. 25 Tẽivã she pevarã hainy mbaimba japova mano verã, shara haitei jurure mburuvisha vasu Augusto hẽinonde mbivachehaka verã, hãrã amondopokui hai ẽivãpe. 26 Hãrã mba'ety are añeteva ambyparahe verã kuatiape karai mburuvisha, hãma aru pynynonde hareka ĩãrẽive nynonderãni aru mburuvisha vasu Agripa, nde rypyrãndushu verã. Hãmerãpo aikuakui ambyparahe verã kuatiape amondoshu verã huvisha vasu. 27 Shara hãĩshe hekopemba verã jarahaka pente mbyperesoava, ñambeu kavimba mbaivara he'iahe.
Capítulo 26

1 Hãma Agripa heishu Pablo: Katuma ndetei rĩjeta. Hãma Pablo ipo hupirã oñepyrõ haitei ijeta ijehe hei. 2 Avy'aite shara katu aijeta nynonderã, mburuvisha vasu Agripa aijochashi verã opaite Judiore hei shyrehe vekua, 3 shara tynondeite, nde rikuaa kavi Judiore jypykuava rãĩmi, hareka hokava mbai ijaka hevare, hãma airure nde ñyhãrõ kavipe shyrẽindu verã. 4 Opaite Judiore kuaakavi marãra aiko reta mbyteipi shyrentape hareka Jerusalenpe shyndeirãvãĩ. 5 Hai reta rãnga kuaakavi reta hãrã pota hei retarã katu hei. Shukunumirãvãĩ she hai ẽariseova hareka ñyngarekope kavi japoha jypykuaahava rãĩmi ore ohoahea. 6 Ã'ẽi shyveru reta mburuvishare hẽinonde arojarã hareka ahãrõ Tumpa heivarã opa japo verã, mẽiẽi vekua ñanytynondeva retape. 7 Opaite 12 tribu Israelpe'õre hãrõ reta hesha verã hokava ñẽiẽi mẽi'ẽiava ryheva, hãme rãnga omombai vasushu reta Tumpa ara hareka pynturã. Hai kova ñyharõ kavipe Judiore porãa heishereta. 8 Marã'ĩrãra pyrojãã Tumpa katu mynguerajyva manovare? 9 Sheave rãnga heta añehãã amby'opa verã Hesu nazareno jyrojaheare. 10 Kyrã ajapo Jerusalenpe. Pai ruvishare ñonomasherã, heta ambyperesoka Hesu jyrojaheare; hareka jukama retarã haikavĩ jyve she. 11 Hetajy anũpaka reta pota poi Hesu jyrojahe retarã, opa kova mbai ajapohe reta Judiore ñymbatyseaipi. Shyposhyiteshu retarã ãmoña araha reta ynga tentapeve. 12 Kyrã verã aha tenta Damascope, pai juhuvishare ñonomashe hareka heimashe retarã. 13 Tẽivã pehupi, shuruvisha vasu, ndoceipimarã ahesha vate araivi sape shyreheva, kuarasyivi himbipeveva opa mykoĩshuri hareka aha handivare juri. 14 Haipe opaite o'aha yvype, hãrã ãhendu pẽinte ñẽiẽi ijetasheva Hebreo ĩñẽiẽipe: Saulo, Saulo, marã'ĩrãra shymoñari? Ndeii rãnga rĩñymbypereri, mbai kutuapya hakuava rypatararihea rãĩmi. 15 Hãrã apyrandushu: Karai, mbavara nde? Hãrã Sheja heishe: She hai Hesu, nde rymoñaryrea. 16 Tẽivã pũ'ã, shara aijeshaka nde arijokue aryre verã, ã'ẽi ryheshava rymbeu verã hareka kutymivejyape ryhesha verã. 17 Arẽimondo jepeva nyrẽita ĩrũ retaivi hareka haimba Judio retaivi, hãrã ã'ẽi ãrymondopo hokava retape, 18 hesapea verã hareka ynteñoma vata verãre pyntuaipi, koñeĩ hendyvape, hareka ikoveama verãre Ãña ipope, koñeĩ iko verãre Tumpa ipope, hipity verãre hejareiishi verã mbai porãmba vekua hareka kyrã Tumpa ñonoshu verãre hẽinta'ĩrũrã kyamba. 19 Hãme, huvishavasu Agripa, shiñẽiẽirẽindushu shyresape'õ vateivi ouva. 20 Hãme rãnga ambeu ko ñẽiẽi tynonde Damascope'iare, haivi Jerusalenpe'iare hareka opaitea Judeaipi. Ambeu jyve haimba Judiova retape oujy verã Tumpa jykoty hareka haire japo vekua rupii tyheshaka ñymbeyjymava. 21 Hokavare rãnga Judiore shypysy tupaope, hareka pota shukajyre. 22 Tẽivã Tumpa shymboryrã rupii tãnta ãĩ ã'ẽipeve. Ambeu ĩñẽiẽi opaiteva pevarã, pavetevare hareka ikokatuvare, koñeĩ haijyshu reta ikoverã Tumpa iñẽiẽi mbeu'iare hareka Moise hei vekua rãĩmi. 23 Jaishu, Kristo hasa'asy verã, tẽivã manorã hairãni kuerajy verã manovare mbyteivi myhyrãkuãha verã sapeva, Judio retape hareka tenta mbyryvare. 24 Kova mbai opa hei ijehe Pablorã, Ẽesto sapuke: Rikuakuãã rãngari Pablo! Ny'ãranduiterã, nymbykuakuama'i! 25 Tẽivã Pablo hei: Ha'ẽiã rãnga aikuakuamba'aiva, karai Ẽesto, ko ambeuva rãnga hai añeteva hareka ĩmere mbaivara he'ise. 26 Mburuvisha Agripa rãnga kuaakavi jyve kova mbai, hãme akyjeã aijeta hẽinonde. Aikua kavi jyve hai opa kuaava kova mbai shara ha'ẽiã ñemiape japoha vekua. 27 Mburuvisha vasu Agripa, ryrojara Tumpa ĩñẽiẽi mbeu'iare hei vekua? She aikuaa ryrojava. 28 Agripa heishu: Ajejeteima rijapo shyhevi Kristo ryheva. 29 Pablo hei: Shara mishĩĩ mãĩrã tivishara airureshu Tumpa avy ndeñoĩte verã, opaite ko arape shyrẽindu'õ reta jyve tiko she rãĩmi, tẽivã ha'ẽiã ko kadena ryheve. 30 Pablo opama hei kovarã, huvisha vasu Agripa, Ẽesto hareka Berenice opa pũã reta, hareka opaite haipe vapy'ẽi hãndiare. 31 Haivi yngai jyraha ijetahe verãre kova mbaire, hãrã hei jyre ijupe: Ko kuimbai mba'ẽiã japo mano verã mãĩrã mbyperesoha verã. 32 Hãma Agripa heishu Ẽesto: Katuarambatẽi poiashi ko kuimbai haitei jurureãjy mburuvisha vasu Romape'õ mbivachekashu verãrã.
Capítulo 27

1 Mẽiẽima reta yrẽimondo verãre Italiaperã, me'ẽiha Pablo hareka ã'ãmo mbyperesoareare pẽinte 100 õvã syndarore juhuvishape Julio he'iashua, huvisha vasu Augusto ñysyndarore ryheva. 2 Haivi jupiha varko Adramitiova, ohoha verã tenta Asia hymbey kyty. Ĩrĩmi'ĩrũ jyve Aristarco, tenta Tesalonikaivi ouva, pẽinte tenta Macedoniape'õ. 3 Parejyrã vãhẽihã ohoha tenta Sidonpe varko ñymbo'yseape. Julio ñyngareko kavihe Pablo hareka ma'ẽiĩhe oho marãndu kuavare hoka tentape'ẽivã, haire mboryshu verã opa mbai ikotẽivẽiape. 4 Sidonvi õhẽiãmarã ohohajy yvy japua'õmi jykoty Chiprepe, ijochahashi verã yvytu shara porãã peju'ore. 5 Hasahama yyvasu hymbeypi Silisia hareka Panẽiliaperã, vãhẽihã Mirape, tenta ẽivã Liciape. 6 Haipe syndarore juhuvisha Julio hesha pẽinte varko vasu Alejandriape'õ, oho verã Italia kyty haivi hai ĩrĩmbijupikapy ohoa verã. 7 Mbevekatu ohoa'i, hareka hasype vãhẽihã ohoha Gnido hẽinonde. Shara yvytu porãã peju'orerã, hasaha Salmona hynonde Creta jykoty yvytu ijochahashi verã. 8 Hasype hasaha ohoha hãrã vãhẽihã Puerto Haikaviva he'iashuape, tenta Lasea hyvache. 9 Heta arama hasa hareka kyjehama ohoa verã yyvasuipi shara ro'y serimavãĩ'ijy. Hãrã Pablo mbarakuaa reta: 10 Karai reta, ahesha haĩnyshe ko jahajaiva porãmba verã, ñande varko hareka jarahapyare oapy verã yy, katupo ñandeave opa ñamanokui. 11 Tẽivã syndaro juhuvisha, koñeĩ japoshu varko ija hareka huvisha haipy'õvã heiva, hãrã japoãshu Pablo heiva. 12 Hãrã varko ñymbo'yseape porãnunga'ẽi ro'ykue hasaha verã haiperã, opaitenunga pya mbijetatejyre haikavive haivi õhẽiãrã hareka oñehã'ãha vãhẽiha verã Ẽenicepe, Cretape, ĩmẽireva õhẽiã verã yyvasu kuarasy õhẽia kyty hareka ichea kyty, hasaha verã haipe ara ro'ykue. 13 Haivi õñepyrõ mbeveĩ peju'ẽi rovai, hãrã moãma haikavi jyraha retarã, õhẽi reta Creta hymbeipi. 14 Kẽiẽimĩma'ẽirã sapy'ãĩ vãhẽi yvytuvasu porãmba ouva Euroclidon he'iashua, 15 haivi õñepyrõ raha yy ĩãrẽi. Hãrã katuã varko ĩtĩ myma'ẽihã yvytu kytyrã, ma'ẽihãĩma yryraha. 16 Haivi yryraha yy mbytepe'õ yvy mishi'õ Cauda he'iashua kupeipi yvytu mbeveĩ pejuape, hasype hupiha kanoa rahava varko vasu haykue. 17 Hupima retarã, opa jokua kavi reta. Haivi kyje oho pyta verãre yvyku i'õ Sirte he'iashuaperã, mbyvejyjy reta varko mimbouva mishĩvã, hãrã ma'ẽiĩhe raha reta yvytu vasukue. 18 Parejyape yvytukue ñakuãĩteve ou, hãrã õñepyrõ opa mombopy reta yy maĩnunga varkope veru vekuare. 19 Mbahapy araheape ipopetei opa mombojy reta mbai jokuapya ñopẽihãva varko jokuahapyare. 20 Kyrã heta ara heshahavẽiã kuarasy hareka jasytatare, hãrã mo'ãã ĩmẽihãte'i, shara putu'ũã yvytu vasukue. 21 Heta araitema karuã retarã Pablo ñymbou haire mbyteperã hei: Shi'ĩrũre haikavivetẽi verã rãngamba pyhẽindu she haivarã ñaheã tenta Cretaivirã, hãrãtẽipo mba'eã jehushue varko, ñande jyve. 22 Ã'ẽi airurepe pyrẽiĩ verã, shara mbaveãpo pynymbytepe manokui, koñeĩpo varko oñehũndikui. 23 Ko pyhare Tumpa Sheja, she ahaheva mbou shyrẽindape kova ñee ryheve: 24 Pablo avy kyje nde ryheshakapo Roma mburuvisha vasu hẽinonde hareka nderupive Tumpa hejããpo mbava mano varkope ẽiẽivare. 25 Hãme rãnga kuimbaire, pyrẽiĩ katu! She aroja Tumpa japo verã opa mbai hai he'ikasheva rãĩmi. 26 Tẽivã katupo jaha ñavãhekui yvy japua'õre. 27 Vãhema pynturã 14 araheape yvytu a'ape yryraha yyvasu Adriaticope, hareka akua pynturã varkopy mba'apo'iare pyape hei reta vãhẽihama ohohava yvy jyvache'õpe. 28 Ityreta pẽinte y kypekue vaishu 37 metroire, hãrã hykuaĩ ityjy reta vai jyshu 27 metroimare. 29 Kyjeite reta ita ñunũpahe verãrã, urũndy kavi mombopy reta yy varko haykue joko verã, hareka jurure asy reta koĩ verã. 30 Akuama kuimbaire mba'apova jyve varko vasupe pota ñemi oho'irã oñepyro mbyvejy varko mishivami, ity ra'angaiva rãimĩ varko jokovare ĩtĩ kyty. 31 Tevã Pablo heishu Centurion hareka syndarore: Kovare mba'ety varko vasuperã pee pehojepeãpokui. 32 Hãrã syndarore jasyja kanoa ĩsha joko'õ hareka hejaĩma reta oa yypy. 33 Koĩ mara Pablo jurure asy opaitevape karu verã hareka hei: Kova rãnga hai ara 14 hea pyhasa pykarumbava. 34 Hame rãnga airure asype pykaru verã hamepo peo'jepekui. Pikua kavi mbaveapo oñehundikui hareka pẽinte pãkahaimba oa verã. 35 Hareka Pablo, kova mbai heirã, pysy pãhãrã mẽiẽi gracia Tumpape opavare hẽinonde. Pẽiseã hame oñepyro hou. 36 Aipe opa ñymykyrẽi'y ñynoĩ hareka karu ñynoĩ seve. 37 Haipe ore jyve varko vasupe oĩava 276 kuareta. 38 Haivi hyvantama retarã, varko mbyvevyve verã, ity reta trigo yyvasupe. 39 Kõimajyrã kuãã reta yvy, tevã heshamba reta yvykui hetava hymbeype hareka oñeha'ãpaite varko mbypytareta haipe. 40 Haipe jasyja reta varko jokoapyva hareka inshare hame heja yyvasupy hare jorajy reta isha ñapitihava varko rahava haykueivi. Hare hupi jyreta tarapo tivishava yvytu peju pyrã raha jyvera reta y hymbeype. 41 Tẽivã varko ĩtĩ oho jukutu yvy ku ivape. Hame katu veama omyjy maty. Tẽiva yposhy ñunumpahe vekua haykueivi opa joka. 42 Hokava syndaro pyape heima juka vera hoka mbyperesoavareta, pẽinteĩmba ñemi vẽira ña ẽitavape. 43 Tẽiva senturion syndarore juhuvisha Julio potãã juka shireta shara potamba Pablo juka. Hame hei hoka iña'ytakuava tojepoipy yy hipity vẽira yvy, 44 hãrã ĩmẽi,ẽi haykue ohovare yvyra pysẽivekuepy mãirã varko pysẽivẽikuere'ĩãrẽi. Kyrã õhẽiha opaĩ ohoajepeverã.
Capítulo 28

1 Opamãtẽi ohoajeperã, kuaahajy ko yvy japua'õva yy mbytepe'õ Malta he'iashuarã. 2 Haipe Maltape õre ẽirẽimyvãhẽi kavi reta, shara ro'y hareka haivi'ẽiẽiseverã. Hãrã haire tata jatapy vasu, haipe yrẽirẽino reta jype'aha hãndi verãre. 3 Haipe Pablo oho mbaty'i jypea jipiva, rahamã mombopy tatarã, õhẽishi pẽinte mboi tata hakushurã, hãrã ipope shuu. 4 Haipe'õre hesha Pablo ipore mboi savava'irã, hei ijupe reta: Kova kuimbai imerã puruka'ia, shara yy vasu ohojepematẽishia, tẽivã vate araivi pĩrĩmbivajehakapya mã'ẽiĩãhe hykove ryheve. 5 Pablo mbyvava mboirã ity tatape, tẽivã Pablo mba'ẽiã jehushu. 6 Haipe Maltape'õre hãrõ rurushu ti sapy'aitepe juka verã, tẽivã hetarei hãrõ reta hãrã heshama Pablo mamba'ẽiã'irã, yngai hei jyrejy: Tumpa rãngambaje kova kuimbai. 7 Haipe Maltape'õre mbytepe iko jyve pẽinte mburuvisha Publio he'iashua hai tivishare jy'yvy. Hai yrymyvãhẽi kavi hẽintape, mbahapy ara ñyngareko yryrehe. 8 Haipe Publio tuu hupape'ẽi hyepy huvy'ishurã hareka mbakure. Pablo oho mãĩherã jurure'ĩãrẽi, haivi ñono'ĩãrẽi iporã mynguera. 9 Kova mbai japovare, heta ñymbairasy vekuare vãhẽi Maltape'iare, hareka opa myngueraha jyve. 10 Hãrã haire heta ñyngareko kavi yryre reta, hareka jupiamajy varkoperã, opaite mẽiẽijy'ore pehupi ikoteveãhe verã. 11 Mbahapy jasyma pytaha Maltaperã, jupihajy pẽinte varko haipe pytahavekua hasa verã ara ro'y. 12 Hokava hai varko Alejandriape'õ, varko hareka ĩtire ẽiẽijy Castor hareka Pólux hã'ãnga. Vãhẽihã ohoha Siracusaperã, mbahapy ara pytaha haipe. 13 Haivi ohohavejy vãhẽiãpeve Regiope. Parema jyrã peju'ẽi rovaikue, haivi ĩrũ arape vãhẽihã ohoha Puteolipe. 14 Haipe heshaha yryryvyre Hesure jyrojavare, hãrã jururejy'ore reta pytahajy hãndi verãre 7 ara, haivi ohoa vãhẽihã Romape. 15 Haivi Hesu jyrojaheare Romape'õre, kuaama retarã, ou vãhẽi ore reta Ẽoro de Apiope hareka "Mbahapy Tabernas" he'iashua peve, Pablo heshama retarã mẽiẽishu reta graciaTumpa hãrã kyrẽi'yjy. 16 Vãheãma ohoa Romaperã, huvishare mẽiẽishu reta pẽinte oo Pablo ha'ĩ pytaverãpe, hãndi pẽinte syndaro ñyngarekohe verã. 17 Vahẽima ohoha Romape mbahapy araheaperã, Pablo hẽinoka Judiore juhuvisha vasu hareka ñymbatyma hãndi retarã heishu: Shyryvyre ajemãi ajapoãte mbai porãmbava ñanyrẽitare hareka ñanytynondevare jypykuava rãĩmi, haire shiñono Romavare ipope. 18 Hokava Romavare pyrãndu kavimã sheretarã opa mbai, hamẽi vahẽiãshu mbai rehera pota shuka reta, haivi pota poijyre shyhevi. 19 Tẽivã Judiore inyñono pyrãtave shyre, hãme rãnga airure ñoipo Roma hẽinta juhuvisha vasu shimbijiche verã, tẽivã ha'ẽia she mbai poramba hai verã shyrẽinta irũre. 20 Hãmẽi rãnga she apyrẽirenõka jyve, she apyryresha hareka aijeta penendie verã, hoka Israelitare harõva rehe rãnga shapĩtĩha ko kadenape. 21 Hãra heishu reta: Vãhẽia Judeaivi kuatia ñẽiẽi hei ndyreva hareka mba'ety ñandyryvyre ouva Judeaivi ijetavai ndyreheva. 22 Pota hẽinduha ndijuruivi mbaivara nde rere jyve ko jehuvare, hẽinduha rãnga opa rupi porãmba ijetaheva Hesukristo jyrojaheare ryheva. 23 Ñonombareta reta pẽinte ara vãhẽijy ijupi verãre, hãme hetaiteve oujy Pablo ẽivape. Harã Pablo mbeushu reta kõĩvive ka'aru peve Mburuvisha vasurã ara vateivi ouva. Moise hareka Tumpa iñee mbeu'iare (proẽeta) pyrymboiva rupi ijeta jyveshu reta haire roja verãre Hesu haiva Mesia. 24 Ĩmẽiĩ'ẽi rojava Pablo heiva tẽivã ĩmẽi'ẽijy rojambava. 25 Katuã pẽinte ñẽiẽipeĩ ñynoĩ retarã, õñepyrõ ojymapo retarã Pablo heishu reta: Haikavi rãnga ijetashu Espiritu Santo ñanytynondevare ñimiñẽiẽi'a Isaia rupii, hei: 26 Ekua hoka tenta'õpe hareka ereshu: Japysa retaivipo hẽindu reta tẽivã kuaãpo reta; hareka potate heshavare tẽivã heshããpo reta. 27 Hãra pya mẽitãta reta, japysare opa mboty hareka hesa opa mboty reta. Hãrã katuã hesha hareka hẽindu hareka kuããpo reta pyare ryheve. Potã oujy shykoty, potãvãĩ she amynguerajy. 28 Pikuaa kavipo ko Tumpa pyrẽimondo jepeva mbe'uhama haimba Judio retape, hãrã haire hendu kavipo ko mbe'uha! 29 Pablo opama heirã ko mbai kova, akua Judiovare opa õhẽi reta oĩvaivirã ĩñee pohyjyre ijupe. 30 Pablo pyta mõkue arapukukue peve pẽinte oo poryhakashuvape kyrypotire, hãrã haipe myvãhe opaitea ouva ẽivape. 31 Mbaimba jokoshuvape mbeu Tumpa ẽivãpe'õ ryheva hareka mboihe reta Ñandeja Hesukristo ryheva, mbavamba jochashuvape.